Uticaj baka i deka na društveni status unuka

Uticaj baka i deka je značajan za status unuka. Njihova uspešnost daje bolje šanse za uspeh unucima. Kako u društvu, tako i u obrazovanju.

Uspeh baka i deka značajniji od neuspeha roditelja

Profesionalni status baka i deka u velikoj meri utiče na položaj pojedinca na društvenoj lestvici i to bez obzira na položaj roditelja te osobe. Ovo je zaključak jednog velikog istraživanja koje je pre skoro deceniju objavljeno u stručnom časopisu American Sociological Review.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Tak Ving Čang sa Univerziteta Oksford i Viki Boliver sa Univerziteta u Daramu analizirali su podatke iz tri reprezentativna uzorka britanskog stanovništva. Ukupan broj ljudi koji su učestvovali u ispitivanju bio je 17.000. Oni su rođeni 1946, 1958. i 1970. godine. Ispitanici su naveli svoje i zanimanje svojih očeva i dedova.

Među učesnicima čiji su očevi ili dedovi bili stručnjaci ili menadžeri, 80 odsto muškaraca i 66 odsto žena je ostalo na ovim dobrim pozicijama. Sa druge strane, među ispitanicima kojima su bake i deke bili nekvalifikovani radnici, a roditelji stručnjaci ili rukovodioci, samo 61 odsto muškaraca i 51 odsto žena je uspelo da se bavi ovom vrstom posla.

U slučajevima kada su bake i deke bili iz više društvene klase, a roditelji doživeli pad društvenog statusa, uticaj položaja bake i deke bio je izraženiji. Ovaj uticaj je pomagao unucima da se vrate u viši društveni sloj.

Britansko istraživanje je na ovaj način pokazalo da postoji statistička veza između položaja baka i deka i položaja njihovih unuka. Ova veza se ne može u potpunosti objasniti položajem roditelja (obrazovanje, prihodi i bogatstvo, kao što je na primer posedovanje nekretnine).

Naučnici su zaključili da uticaj baka i deka može delovati putem različitih kanala, uključujući i nasleđivanje novca i dobara.

Uticaj kapitala baka i deka na obrazovni uspeh unuka

Nekoliko godina nakon ovog britanskog, danski naučnici su sproveli slično istraživanje. Zanimao ih je uticaj ekonomskog, kulturnog i društvenog kapitala baka i deka na obrazovni uspeh njihovih unuka. Analizirani su podaci ispitanika iz Danske.

Zaključeno je da je pretpostavka naučnika bila tačna. U skandinavskom kontekstu, ekonomski kapital baka i deka bio je od malog značaja. Međutim, njihov kulturni i društveni kapital predstavlja važniji činilac u obrazovnom uspehu njihovih unuka.

Kulturni kapital baka i deka posebno pozitivno utiče na verovatnoću da unuci steknu visoko obrazovanje. Ovaj uticaj se vrši nevezano za status roditelja. Rezultati danskog istraživanja sugerišu da bake i deke utiču na obrazovni uspeh svojih unuka prenošenjem neekonomskih resursa.

Srbija: Značaj kulturnog kapitala na obrazovni uspeh

U svojoj doktorskoj disertaciji, Mladen Radulović se ne bavi uticajem baka i deka, već ispituje uticaj kulturnog kapitala na obrazovni uspeh i formiranje obrazovnih aspiracija učenika u Srbiji. Ukoliko bismo pretpostavili da se kulturni kapital stiče kroz barem dve generacije u porodici, zaključci koje Radulović iznosi mogli bi da potvrde moguć uticaj baka i deka na obrazovanje unuka, pa samim tim i na njihov društveni status.

„Rezultati su pokazali da je kulturni kapital značajan za definisanje obrazovnog uspeha i obrazovnih aspiracija. Kroz studije slučaja se moglo naslutiti i da je kulturni kapital često u vezi sa odnosom koji učenik gradi prema obrazovanju, ali i sa odnosom koji nastavnik gradi prema učeniku.“

Radulović zaključuje da kulturni kapital kojim učenik raspolaže jasno definiše njegove obrazovne šanse. Zato se, smatra, o srpskom sistemu obrazovanja ne može govoriti kao o pravičnom.

Fotografija: www.freepik.com

Mogli bi vas zanimati tekstovi: