Naučnici pokušavaju da razumeju zašto neke osobe u trećem dobu imaju mozak koji se ponaša kao da je 30 godina mlađi? Takozvani „super stari“ (SuperAgers) prvi put su prepoznati u istraživanju Centra za kognitivnu neurologiju i Alchajmerovu bolest Nortvestern univerziteta 2007. godine.
Najnovije:
Kod koga je osteoporoza najčešći uzrok preloma?
Podrška penzionera studentima
Ljudska prava su povezana i međuzavisna i sva moraju da se poštuju!
Kada policija tuče 74-godišnjake
FCD: Eliminisati sve oblike nasilja nad ženama i devojčicama!
Kakve veze ima prodaja akcija aerodroma i sigurnost penzija?
Nedostatak melatonina kod starijih osoba
Uobičajene promene u ponašanju kod starijih osoba
Andropauza – tabu među muškarcima
Šifre onlajn profila nakon smrti korisnika
Teže zapošljive kategorije – Anketa o načinima dolaženja do informacija o poslu
Razumeti Alchajmerovu bolest: Primer bivšeg gradonačelnika Barselone
Osteoporoza: Povećan rizik usled starenja
FCD: Petina građana u riziku od siromaštva
Nobelova nagrada za ekonomiju: Društva sa inkluzivnim institucijama prosperiraju
Koji je vaš hronotip? Da li ste medved, lav, vuk ili delfin?
Ejdžizam u porodici: Uticaj na dobrobit starijih osoba
VIII Sabor čovekoljublja: Priznanja za humanitarni rad i akcija dobrovoljnog davanja krvi
Kako starimo: Telesne promene i izazovi
Ознака: <span>superstogodišnjaci</span>
Supermatorci: 80 godina života a mozak 50-godišnjaka
Ne postoji gen dugovečnosti (bar nije pronađen kod superstogodišnjaka)
Naučnici su analizirali ceo genom 17 superstogodišnjaka, ali nisu otkrili nijednu varijaciju kojom bi se mogla objasniti njihova dugovečnost. Da li postoji gen dugovečnosti?
Hunza – Gde ljudi žive 120 godina
Dugo je vladalo uverenje da svoju dugovečnost i vitalnost narod doline Hunza duguje genima, međutim, faktori iz okoline igraju znatno veću ulogu od onih nasleđenih…
Doživeti stotu – Do 105 pa opet!
Istraživanje četiri naučnika objavljeno 2009. godine u časopisu Lancet pod imenom Starenje stanovništva: Izazovi pred nama (Ageing populations: the challenges ahead) bavi se dugoročnim prognozama starenja stanovništva u 21. veku.
Doživeti stotu (bonus): Pregurajte „prvu“ starost a posle ide lakše
Što se ljudi više približavaju 100. rođendanu, imaju sve pozitivniji odnos prema životu.
Doživeti stotu (5): I bogati stare – različito
Oscilacije porasta očekivanog životnog veka po generacijama u nekoj državi, rezultuju većim mortalitetom nego u zemljama gde je pad mortaliteta linearan, bez trzavica.
Doživeti stotu (4): Kako smo postali dugovečni?
Preko 165 godina statistike pokazuje da produženje životnog veka nije pratila ujednačena stopa smrtnosti po svim starosnim dobima.
Doživeti stotu (3): 170 godina statistike
Grupa najstarijih stanovnika, zapravo je najbrže rastuća starosna grupacija tokom poslednjih decenija i ona će imati ogroman uticaj na održivost društava i civilizacija u 21. veku.
Doživeti stotu (2): Nasleđe 20. veka
Produženje očekivanog životnog veka – 30 godina u Zapadnoj Evropi, SAD, Kanadi, Australiji i na Novom Zelandu, pa čak i veće u Japanu, Španiji i Italiji, veoma je značajno dostignuće 20. veka.
Doživeti stotu (1): Starimo, ali kako?
Dugoročne projekcije očekivane dužine života za generacije rođene od 2000. godine u Australiji, Severnoj Americi i nekim evropskim zemljama pokazuju da će polovina proslaviti svoj 100 rođendan, tvrdi se u istraživanju Starenje stanovništva: Izazovi pred nama.