Početna Magazin Godine Srbija, pridružena članica Eurotransplanta

Srbija, pridružena članica Eurotransplanta

Srbija, pridružena članica Eurotransplanta

Srbija je 25. januara 2017. godine postala pridružena članica „Eurotransplanta“, organizacije koja pruža usluge centrima za transplantaciju, laboratorijama i donorskim bolnicama u osam zemalja Evropske unije. Još nekoliko činjenica o „Eurotransplantu“…

U Albahu, u Austriji, ministar zdravlja Zlatibor Lončar održao je prezentaciju pred 15 članova borda iz „Eurotransplanta“. Srpski tim činili su još i profesor dr Vladimir Đukić, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja i docent Svetozar Putnik, direktor Klinike za kardiohirurgiju Kliničkog centra Srbije. Odluka da Srbija postane pridruženi član „Eurotransplanta“ doneta je jednoglasno, ali je to za sada samo na probni period od godinu dana.

Ipak, za Srbiju je ovo veliki korak, jer otvara mogućnost da više ljudi dobije organ i novu šansu da živi.

Tokom prvih godinu dana, nećemo moći da računamo na punu razmenu organa, jer zbog malog broja donora, Srbija nema višak organa koje bi mogla da daje ostalim članicama „Eurotransplanta“. Zato ćemo, kao „loši davaoci“, a veliki pretedenti na organe iz država članica, u ovom probnom periodu moći da „konkurišemo“ na donorske organe iz Evrope samo za posebne grupe pacijenata, koji ne mogu da dobiju organ u našoj zemlji, i decu.

Srbija trenutno ima manje od tri donora na milion stanovnika, a za punopravno članstvo u „Eurotransplantu“ potrebno je deset donora na milion stanovnika. Hrvatska u ovom trenutku ima 40 donora na miliona stanovnika.

Donorsku karticu trenutno u našoj zemlji ima oko 150.000 ljudi. Plan ministarstva je da se u 2017. godini poveća broj donora i to pet do sedam na milion stanovnika.

Srbija je u tome gotovo i uspela 2013. godine kada je imala skoro šest donora na milion stanovnika, a to se postiglo, između ostalog, i zato sto su transplantacioni timovi dobijali stimulaciju za svoj rad.

Ove godinu u budžetu je ponovo predviđeno 35 miliona dinara za tu namenu, a osim toga timovi će biti pojačani novim, mladim lekarima, biće uveden dvadesetčetvoročasovni kol centar za transplantacije i biće određeni nacionalni koordinatori za transplantacije koji će dežurati 24 sata.

Na podizanju broja potencijalnih donora, kojih je trenutno oko 150.000, najviše se računa na novo zakonsko rešenje.Ono će umesto izričite, kao što je sada, uvesti pretpostavljenu saglasnost, što znači da su svi koji se ne izjasne protiv, i to „overe“ u nadležnoj instituciji, potencijalni donori u slučaju moždane smrti. I, dalje će se, ipak, pitati porodica za pristanak da se uzmu organi.


„Eurotransplant“ trenutno čini osam članica: Austrija, Belgija, Hrvatska, Nemačka, Mađarska, Luksemburg, Holandija i Slovenija i više od 135 miliona ljudi. Osnovan je 1967. godine sa dvanaest centara iz tri zemlje. Podaci o njihovim kandidatima za transplantaciju bili su slati u „Eurotransplant“. Istovremeno, centri su slali podatke o donorima. „Eurotransplant“ je upoređivao podatke i pravio najbolje moguće spojeve. Ishodi transplantacije bubrega se spektakularno poboljšani.

Krajem 1970. godine, „Eurotransplant“je bio aktivan u 68 centara iz šest zemalja: Austrije, Belgije, Luksemburga, Zapadne Nemačke, Holandije i Švajcarske. Švajcarska se povukla iz „Eurotransplanta“, ali se 1991. godine pridružila Istočna Nemačka, 1999. – Slovenija, 2007. – Hrvatska i 2013. godine Mađarska.

Kako se navodi na sajtu organizacije „Eurotransplant“, trenutno je nekoliko istočnoevropskih zemalja zaisnteresovano za saradnju sa njima jer bi se tim putem povećao kvalitet transplantacija u tim zemljama.

Ono što je posebno zanimljivo za čitaoce Penzina jeste da je od 1999. godine pokrenut i Eurotransplant Senior Programa ili „Stari za stare“. Organi donora koji imaju 65 ili više godina, presađuju se njihovim vršnjacima bez uzimanja u obzir karakteristika tkiva. Ovim je većem broju starijih osoba omogućeno da dobiju organ.


Izvori: Eurotransplant, Novosti, Blic
Prevod i obrada: Penzin.rs