Početna Magazin Godine Nar nam obezbeđuje supstancu – borca protiv starenja?

Nar nam obezbeđuje supstancu – borca protiv starenja?

Nar nam obezbeđuje supstancu – borca protiv starenja?

Nar sadrži supstancu koja se, pomoću crevne flore, pretvara u molekul koji utiče na suzbijanje starenja tkiva.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

U istraživanju objavljenom u časopisu Nature Medicine, potvrđen je uticaj nara na suzbijanje starenja i objašnjeni su mehanizmi njegovog delovanja.

Patrik Ebišer i njegove kolege iz Savezne politehničke škole u Lozani (Ecole polytechnique fédérale de Lausanne – EPFL) i iz preduzeća „Amazentis“, pokazali su kako molekul koji je prisutan u ovom voću, transformisan pomoću crevnog mikrobioma, omogućava ćelijama mišića da se zaštite od uzročnika starenja.

„Kod valjkastih crva i glodara, efekat je fantastičan“, kažu naučnici. Ispitivanja na ljudima su u toku.

Sa godinama, mitohondrije (organele koje proizvode energiju u ćelijama) više se ne eliminišu pravilno iz ogranizma nakon što postanu disfunkcionalne. Ova degradacija utiče na funkcionisanje mnogih tkiva, uključujući i mišićna, koja slabe sa godinama. Pretpostavlja se da nagomilavanje disfunkcionalnih mitohondrija igra važnu ulogu u razvoju bolesti kao što je Parkinsonova.

Naučnici su identifikovali molekul koji može sam da uspostavi proces recikliranja neispravnih mitohondrija: urolitin A.

„Reč je o jedinom poznatom molekulu koji može da povrati mehanizam čišćenja mitohondrija koji se naziva mitofagija“, kaže Patrik Ebišer, koautor istraživanja.

Tokom ovog istraživanja, dužina života valjkastih crva, koji su bili izloženi urolitinu A, bila je produžena za 45 odsto. Kod glodara, takođe je konstatovano primetno sniženje broja mitohondrija, što ukazuje da je došlo do značajne reciklaže. Stariji miševi pokazali su za 42% veću izdržljivost u trci  u odnosu na kontrolnu grupu.

Sam nar ne sadrži ovaj molekul, već njegov prekursor koji se varenjem pretvara u urolitin A pomoću bakterija crevnog mikrobioma. Nivo urolitina varira u zavisnosti od crevne flore pojedinca. Neki ljudi ga ne proizvode uopšte.

Koautori istraživanja su osnovali startap kompaniju „Amazentis“ koja nudi proizvode kojima se obezbeđuje optimalna doza urolitina A. Kompanija trenutno, u evropskim bolnicama, sprovodi testove sa ljudima.

Johan Auverksu, jedan od koautora studije, kaže da bi ih iznenadilo da urolitin A nije efikasan na ljudima. „Veoma različite vrste, kao što su valjkasti crv i pacov, reaguju na ovu supstancu na isti način. Ovo samo pokazuje da je u pitanju ključni mehanizam živih bića.“

„Delovanje urolitina A je rezultat desetina miliona godina uporedne evolucije biljaka, bakterija i životinja – uključujući i ljude.“

Prema Krisu Rinšu, koautoru i direktoru „Amazentisa“, ovo objašnjava njegovu efikasnost: „Postoje prekursori urolitina A u naru, ali i u mnogim dugim bobicama i orašastim plodovima, samo u manjim količinama“.

„Pomažući organizmu da se regeneriše, urolitin A bi mogao da uspe tamo gde nisu uspeli proizvodi farmaceutskih kompanija koji su za cilj imali povećanje mišićne mase“, navodi se u saopštenju EPFL.