Najmlađa generacija na tržištu rada – generacija Z – rođeni na prelazu dva veka, predstavlja nepoznanicu. Neki poslodavci čak odbijaju da ih zaposle, dok ima onih koji smatraju da su oni izuzetni članovi tima kada im se pristupi na pravi način. Da li su stavovi ove generacije u vezi sa poslom održivi?
Fotografija: Hannah Wei sa Unsplash
Ovo je tekst Marine Fratucan za portal N1: „Da li su poslodavci spremni za generaciju Z?“. Originalni naslov teksta je verovatno prilagođeniji ovoj generaciji. Jer oni, u osnovi, smatraju da pre svega oni biraju poslodavce. Sa druge strane, većina pripadnika ove generacije bi se zgrozila nad samim pojmom „tržište rada“. Mi smo ovaj naslov izabrali jer mi i dalje, po starinski, pričamo o „tržištu rada“. A treba videti kako će se nove generacije uklopiti u nešto staro. Pa nek staro i zamene novim.
Osnovni podaci: Generacija Z
***
Marina Fratucan navodi da će već prvog dana ovogodišnjeg ovogodišnjeg Biznis foruma na Kopaoniku biti postavljeno pitanje: „Generacija Z dolazi u vaše biznise: Da li ste spremni?”. Prisutni stručnjaci razgovaraće o svojim iskustvima u radu sa generacijom Z, saopšteno je iz Saveza ekonomista Srbije.
„Ono što želimo da vidimo jeste u kojoj meri starije generacije razumeju mlade koji su rođeni posle 1996. godine. Da li shvataju njihova zanimanja i da li su svesni njihovih potreba“, kaže Aleksandar Vlahović, predsednik SES.
Generacija Z odrasla je uz napredne tehnologije, internet i inovativne aplikacije. Danas bez svega ovoga ne možemo da zamislimo nijedan poslovni proces. Ova generacija internet koristi od ranog detinjstva, te se veoma veliki deo njihove komunikacije odvija na društvenim mrežama. To doprinosi njihovom osećaju superiornosti i nezavisnosti. Budući da je digitalizacija neminovna u svim segmentima biznisa, generacija Z je ta koja, zahvaljujući izraženom preduzetničkom duhu, može unaprediti bilo koji biznis, navode iz SES-a.
U zemljama Evropske unije razgovara se o generaciji Z i njen uticaj na društvo i položaj u njemu se istražuje. Ovde možete pročitati šta se zaključivalo o generaciji Z pre deset godina (pe nego što su došli na tržište rada): Mogući budući uticaj na ekonomiju generacije Z
Ne žele da zapošljavaju generaciju Z u Hamburgu
Portal 24hamburg.je decembra 2022. objavio članak u kom se navodi da agencija iz Hamburga odbija da zapošljava mlade ljude. Navodno, brojni poslodavci iz drugog po veličini nemačkog grada, nezadovoljni radnom etikom generacije Z, ne žele da zapošljavaju rođene između 1995. i 2000.
Kako se navodi u članku, „pojedini mladi ljudi donose listu želja na intervju za posao. Jedan od zahteva je taj da budu slobodni utorkom i četvrtkom jer od pet popodne planiraju da idu na jogu“.
U članku nemačkog portala navodi se da generacija Z:
1) slobodno vreme stavlja naspram posla
2) ima ograničen kapacitet za koncentraciju, izdržljivost i uspostavljanje novih kontakata
3) da je bila preterano zaštićena od strane roditelja
4) ne pokazuje poštovanje ili posvećenost (čak se tvrdi da nisu sposobni za život)
5) radije bi bila nezaposlena nego nesrećna (više od polovine je reklo da bi dali otkaz ako bi posao ometao njihov privatni život)
6) polovina ispitanih pripadnika generacije ne bi se azposlilo u kompaniji koja ne deli njihove društvene i ekološke vrednosti.
Generacija Z u Srbiji – ista kao i u svetu
N1 je razgovarao sa dvoje pripadnika generacije Z u Srbiji – Katarinom Ilijašević, plesačicom i koreografkinjom i Filipom Valjarevićem, inženjerom organizacionih nauka (smer menadžment), trenutno zaposlenim u jednoj američkoj IT firmi.
Granice između posla i privatnog života
„Svakako da u nekim od ovih tvrdnji ima istine, dok su neke potpuno netačne, Ja se apsolutno slažem sa tvrdnjama pod 1, 5 i 6. Ne vidim ništa neispravno u tome. Mentalno zdravlje je nešto što bi svako od nas trebalo da stavi na prvo mesto, rad na sebi i na idealima koje ima. Svesni smo da ako mi nismo zadovoljni u radnom okruženju nećemo moći da pružimo maksimum i ispunimo očekivanja poslodavca. Sve više se trudimo da postavimo granice između poslodavca i nas i našeg privatnog života. U prevodu: bez prekovremenog rada, bez rada vikendom i bez neplaćenog rada.
„Što se tiče društvenih I ekoloških vrednosti, čvrsto verujem da kompanijska kultura treba da se poklapa sa kulturom koju zaposleni ima. Harmonija u timu i dobra komunikacija sa menadžmentom nalazi se na vrhu liste prioriteta koje naša generacija očekuje od poslodavca“, kaže Filip za N1.
Žele poštovanje
Katarina od radnog mesta očekuje „mnogo više od same plate. Novac mogu da zaradim bilo gde: u kafiću, da šetam pse, mogu da živim od Tik toka ili Instagrama, ali biram umetnost kao svoje radno mesto. Jer me zanimaju projekti koji bi možda promenili nešto, osvestili problem i kritički komentarisali društvo u kojem živimo“.
Želi da bude „cenjena i uvažena“ i da ima „svoj glas“. Ne bi „trpela“ kao generacija njene majke „neplaćene radne sate, dreku od poslodavaca, zbog glupih 200-300 dinara po satu“.
Slobodno vreme joj je, svakako, važnije od posla.
„Pa šta ću drugo da radim nego da razmišljam o svom slobodnom vremenu i životu?! Moj tata je, na primer, ceo svoj život ostavio u nekoj firmi i šta je dobio za to? Jedno veliko ništa. Ono što moja generacija traži jeste razumevanje, poštovanje i neku vrstu stimulansa ili pohvale. Mislim da je dosta omaložavanja poštenih radnika“, naglašava Katarina. Dodaje da bi „apsolutno pre bila nezaposlena nego necenjena i nesrećna“.
Odlučno opovrgava tvrdnju da je generacija Z nesposobna za život. Tvrdi da je sa svojih 23 „uradila više nego njena majka, koja je sa 23 bila samo majka“. Ona, sa druge strane, grize i halapljivo ide ka cilju – da živi lepo od svoje umetnosti“. To je možda i razlog, kaže, neprekidnog razmišljanja o odlasku iz Srbije.
Ne žele svet kakav su im ostavile prethodne generacije
„Često govorimo na mlađima svet ostaje. E pa ovakav svet kakvog ste nam ostavili – ne želim. Smlaćen od rata i nemaštine, zagađen do guše, rasizam skoro kao element vazduha i onda se pitamo zašto je moja generacija izbirljiva. Možda ne želimo svet koji ste nam baš vi ostavili“, kaže Katarina.
Ne slaže se sa tvrdnjom da generacija Z ima „ograničen kapacitet za koncentraciju, izdržljivost i uspostavljanje novih kontakata“.
„Mislim da preko društvenih mreža, u koje se dosta razumemo, uspostavljamo nove kontakte brže nego što su to moji roditelji radili. S druge strane, te iste mreže su smanjile kapacitet za koncentraciju jer je sve kratko i eksplozivno na internetu. Zato se navikneš da pratiš nešto sa pola snage i duže stvari od 10 minuta često postanu teške za praćenje. Ali ne mislim da je tako i u poslovnom svetu“, zaključuje.
Generacija Z radi da bi živela
Portal Webmind kosntatuje da su zaposleni koji pripadaju generaciji Z vrsni poznavaoci tehnologije i orijentisani ka karijeri. Oni od radnog mesta, navodi se na ovom portalu, očekuju više od same plate. Žele izazovno radno okruženje u kojem će se osećati cenjeno. U poređenju sa prethodnim generacijama, dok su bejbi-bumeri živeli da bi radili, generacija Z menja radi da bi mogla da živi.
- Osnovno o bejbi-bum generaciji: Bejbi bum generacija
„Karijera je svakako nešto što svako od nas želi da napravi. Međutim, mislim da u našoj generaciji ima sve manje ljudi koji pričaju kako vole svoj posao i žive za njega“, kaže Filip.
Vole rad na daljinu ili bar hibridni rad
U istraživanju koje je sproveo Deloitte 2022. godine navodi se da 75 odsto ispitanika iz generacije Z više voli hibridni rad ili rad na daljinu u odnosu na rad iz kancelarije. Međutim, samo polovina njih tako radi.
Najčešći razlozi zašto vole rad od kuće:
- Pomogao mi je da uštedim (30%)
- Imam više vremena da radim druge stvari do kojih mi je stalo (26%)
- Olakšava mi svakodnevno obavljanje posla (22%)
- Pozitivno utiče na moje mentalno zdravlje (18%)
- Podstiče me da duže ostanem kod trenutnog poslodavca (17%)
„Treba shvatiti da je naša generacija bila na početku karijere kada nas je COVID zadesio. Većina nas je svoja prva radna iskustva upravo imala u ovakvom radnom okruženju. Mi smo uticajem spoljnih okolnosti ulazili u prakse I radne odnose, a da ni ne upoznamo lično poslodavca. Mislim da smo veoma brzo prihvatili taj način rada, jer smo uvideli da donosi brojne benefite“, kaže Filip.
Vole fleksibilno radno vreme
„Dodao bih još jednu stvar koju naša generacija vrednuje – fleksibilno radno vreme. Smatramo da, dok god su zadaci obavljeni i ciljevi kompanije ispunjeni, radno vreme može biti fleksibilno i prilagođeno privatnom životu zaposlenog“, ističe Filip. V. Od nenaspavanosti bolje fleksibilnije radno vreme
Kratko se zadržavaju na jednom radnom mestu
U istraživanju Deloitte navodi se i da skoro polovina ispitanika oseća da su pod stresom kad su na poslu. Ovo se dešava iako su njihovi poslodavci više fokusirani na blagostanje na radnom mestu i mentalno zdravlje. Većina pripadnika generacije Z napušta svoja radna mesta u roku od godinu-dve i često menja kompanije.
Prema istraživanju, razlozi su:
- moje povratne informacije nisu uzimane u obzir (16%)
- Plata nije bila dovoljno visoka (14%)
- COVID-19 pandemija navela me je da preispitam svoje vrednosti i težnje (13%)
- To radno mesto je bilo štetno za moje mentalno zdravlje (11%)
- Nedostatak mogućnosti za razvoj učenja i veština (10%).
„Uzimamo stvari u svoje ruke i ne čekamo da nam poslodavac da otkaz. Postali smo svesni da isto kao što poslodavac može da bira nas, možemo i mi njega. Imamo razne prilike u digitalnom okruženju i nismo ograničeni teritorijalno gde ćemo raditi, niti u kojoj ćemo valuti biti plaćeni. Svesni smo kako funkcioniše tržište rada, koji su naši kvaliteti, kako da ‘prodamo’ sebe na tržištu rada. Veoma smo transparentni kada pričamo o primanjima, razmenjujemo iskustva među sobom. Pomoću digitalnog sveta lako možemo da pronađemo poziciju koja nas zanima. Imamo pristup plaćenim i besplatnim kursevima koji danas, u nekim profesijama, u očima poslodavca koji zna kakav profil zaposlenog želi, vrede više nego master diploma“, komentariše Filip rezulate istraživanja.
Šta vole i šta ne vole
Generacijom Z se početkom 2023. godine bavio i „Business News Daily“. Konstatuje se da zaposleni koji pripadaju generaciji Z najviše vrednuju „visoke plate, uključene benefite i najnovije pogodnosti“. „Odbijaju ih strogi nadređeni, dugi radni sati i plata koja jedva nadilazi zakonski minimalac“. Takođe se navodi da je ovaj deo populacije uglavnom zainteresovan za tech pozicije.
„Složio bih se da je tech industrija broj jedan za našu generaciju jer ispunjava naše želje i ideale u korporativnoj kulturi. Naravno, ovde se govori o statističkim istraživanjima koja su sprovedena u zemlji koja je daleko tehnološki ispred nas. Međutim, mislim da ovaj trend takođe važi i kod nas i da naša generacija ipak ide u korak sa vremenom“, kaže Filip, koji i sam radi u IT sektoru.
Primeri dobre međugeneracijske saradnje na poslu
Iako postoji veliki jaz između generacije Z i starijih generacija koje su im nadređene, postoje i primeri dobre saradnje.
Anita Mat, direktorka kompanije „CEO@ Infor“ kaže za N1 da sa ona sa pripadnicima generacije Z u svojoj firmi ima pozitivna iskustva.
„Da, imaju velike ambicije. Da, žele veće plate. Ne interesuje ih prekovremeni rad, imaju svoje hobije i vole da putuju. Ali, izuzetno su vredni ako imaju dobru motivaciju. Od desetak mojih mladih kolega, četvoro su izvanredni u svakom smislu. Od ostalih deset zaposlenih i saradnika (pripadnika starijih generacija) izdvojila bih opet četvoro. Dakle, svaka generacija ima svoj drive, a na poslodavcu je da ga pokrene. IT industrija je svakako jedna od modernijih i to Z ekipi leži. Tradicionalne industrije su suviše spore za njih. Pitanje je da li je generacija Z zaista ‘problematična’ ili je tradicionalna industrija suviše konzervativna i spora da bi ih prihvatila i razumela. Vreme će pokazati“, kaže Mat.
Ona navodi i nekoliko primera koji upravo potvrđuju rezultate istraživanja da je generaciju Z teško zadržati i da često menjaju kompanije.
„Jedan dečko je nakon nekoliko meseci rada (dva puta je častio zbog zaposlenja), shvatio da ne želi da bude programer i otišao je. Ni jednog trenutka nismo pomislili da je nezadovoljan. Drugi je čak promenio grad zbog ovog posla. Svi ga zavoleli, veseljak… I ode jednog dana kao da ga nikada nije ni bilo. Nije se ni pozdravio sa kolegama. Morao je da pomogne roditeljima“, kaže Mat.
Na pitanje kako privući i zadržati (budući) vrhunski talenat među generacijom Z, Filip odgovara da je na prvom mestu „transparentnost i empatija prema zaposlenom, zatim vrednovanje postignuća zaposlenog, privatnog vremena zaposlenog, ali i nagrada za rad koji prevazilazi očekivanja, prilika za učenje, razvoj i prikladno mentorstvo, pa i prikladni benefiti i dobre plate“.
Tri pojma koja se vezuju za generaciju Z na poslu
Filip je naveo i tri pojma koja se vezuju za generaciju Z, generaciju koja bi do 2025. trebalo da čini 27 odsto radne snage.
Silent ili quiet quitting – “tihi otkaz”
„To je situacija kada nećete dati otkaz, već ćete čekati da vam poslodavac da otkaz. Za to vreme radite minimalni posao samo da ne budete otpušteni i koristite svoje slobodno vreme ili da tražite nešto novo ili da radite freelancing sa strane ili prosto uživate u slobodnom vremenu“, objašnjava Filip pojam koji se sredinom prošle godine pojavio na društvenim mrežama.
Rage applying
„Ovaj pojam podrazumeva prosto besno, izrevoltirano prijavljivanje na što veći broj poslova dok ste još uvek zaposleni, jer poslodavac ne želi da vas unapredi ili da povišicu. To ljudi rade veoma transparetno da čak i njihov poslodavac zna“, kaže Filip.
Burnout
„Ovaj termin, nažalost, sve više imam prilike da čujem u svom okruženju. Podrazumeva da je naša generacija preplavljena negativnom energijom u radom okruženju i količinom posla. Tada prosto dolazimo do tačke pucanja i davanja otkaza čak i u slučaju kada nemamo rezervnu opciju.“
- Ovaj pojam nije vezan samo za generaciju Z na poslu: Tri tipa premora na poslu iliti burnout sindroma
Još neki podaci o generaciji Z
Za razliku od svojih prethodnika milenijumaca* koji su bili vezani za stoni računar svojih roditelja i konektovali se na internet preko telefonske linije, generacija Z računar, odnosno telefon, drži u džepu i stalno je online.
*Napomena Penzina: Nastavićemo da istrajavamo u upotrebi pojma „milenijumska generacija“ i „milenijumci“ iako su svi drugi usvojili „milenijalska generacija“ i „milenijalci“. Jednostavno, jer se sećamo da smo u ovoj zemlji (koja se tada, doduše, drugačije zvala) dočekali „novi milenijum“, a ne „novi milenijal“.
Pripadnici generacije Z priznaju svoju zavisnost od interneta i telefona. Za njih se vezuje još jedan pojam.
FOMO (eng. skraćenica Fear of missing out – strah od propuštanja)
Ovo je sveprisutna bojazan da će nešto propustiti ako budu offline. Više od polovine ispitanih pripadnika generacije Z izjavilo je za da im je dostupan Wi-Fi važniji od slobodnog toaleta.
Pripadnici generacije Z su nestrpljivi, upola manje fokusirani od milenijumaca, ali su od njih bolji u obavljanju više zadataka istovremeno.
Ne misle da bi trebalo po svaku cenu da završe visoke škole. Najbolje uče posmatrajući svet i ljude oko sebe.
Većina nih želi sopstveni posao u svom, nezavisnom okruženju. Ne plaše se nezaposlenosti, jer smatraju da im se svakoga dana otvaraju nove online mogućnosti.
Pokazuju manju zainteresovanost za robne marke od svojih prethodnika. Važnije im je pokazivanje njihove ličnosti, što je direktna posledica pojave influensera. Najpopularnija društvena mreža među ovom generacijom je Tik-tok.
Povezani su sa kulturama širom sveta. Poseduju svest o drugim ljudima, različitosti, očuvanju životne sredine, terorističkim napadima i prirodnim katastrofama. Imaju progresivne stavove o rodnim pitanjima i LGBT populaciji. Međutim, konzervativni su kada je reč o imigraciji. Istraživanja u Srbiji pokazuju i da generacija Z većinski želi u vojsku.
Izvor: N1