Četiri radna dana – moguća budućnost?

Neke kompanije su uvele četiri radna dana. Iako je ovo nešto o čemu se više priča i što se češće dešava na Zapadu, i u Srbiji postoje slični slučajevi. Tako je ponovo i pokrenuta tema – da li je kraća radna nedelja moguća budućnost u Srbiji?

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

U Srbiji petodnevna radna nedelja je standard već pola veka. Novinari emisije „Oko magazin“ RTS-a bavili su se pitanjem da li četiri radna dana nedeljno mogu da ispune zahteve poslodavaca i želje radnika.

Više o radnom vremenu, možete pročitati u serijalu tekstova Penzina:

Kompanije koje rade samo od ponedeljka do četvrtka postoje i u Srbiji. „Manpower group“, kompanija koja se bavi ljudskim resursima, pre pola godine je skratila radnu nedelju.

Menadžer za korporativne poslove Aleksandar Plavšin kaže da je kompaniji ovaj projekat doneo brojne prednosti od produktivnosti do motivacije.

„Verujemo da će veća motivacija i produktivnost doprineti boljem ekonomskom blagostanju kompanije. Suštinski benefit ovog projekta jeste što sa manjem brojem radnih sati plate ostaju na istom nivou.“

Zaposleni u ovoj kompaniji svedoče da je to sasvim nova dimenzija života. Neki od njih dodatno vreme koriste za porodični ili društveni život, a neki kako bi radili na ličnom razvoju.

„Ponedeljak je dan koji je dobio drugu dimenziju sa slobodnim petkom“, kaže Marina Nedeljković, konsultant za ljudske resurse „Manpower group“.

Spore, ali neprestane promene

Ekonomista Goran Nikolić podseća na period od kraja XIX veka do šezdesetih godina XX kada je oslobođena subota.

„Mi od kraja šezdesetih godina nismo imali promenu radne sedmice i sada se nameće to kao pitanje, budući da je produktivnost rada tada porasla tri puta, dok su plate u SAD rasle duplo sporije“, objašnjava Nikolić.

Od skraćene radne nedelje više od zaposlenih profitira poslodavac. Upravo je Henri Ford, čuveni američki industrijalac, pre sto godina dao ideju za petodnevnu radnu nedelju.

„Ono što vidimo dešava se uglavnom na nivou Zapadnog sveta koji ima najveću produktivnost i najveći prostor i uvek je bio pionir u tim aktivnostima. Kina je tek nedavno uvela dva slobodna dana, u Indiji i dan-danas ljudi rade šest dana“, navodi Nikolić.

Da li je četvorodnevna radna nedelja moguća u svim sektorima?

IT sektor, čiji radnici često sami sebi određuju radno vreme, lako bi se prilagodio. Druga je priča sa maloprodajom i ugostiteljstvom. U ovim sektorima se ne radi na normu, već na vreme. Tu su plate ionako niske. Kraća radna nedelja uslovila bi zapošljavanje dodatnih ljudi, odnosno veće troškove na isti prihod.

Dragiša Ristovski iz D.R. Gilbert centra kaže da to ionako nisu atraktivne pozicije.

„Sve manje ljudi hoće da se bavi maloprodajom. To znači da nema dovoljno radnika. Druga stvar: opet treba naći budžet i to platiti. Tako da je to izuzetno teško izvodljivo, gotovo neizvodljivo“, smatra Ristovski.

Uvođenje četvorodnevne radne nedelje predstavljao bi izazov i u javnom službama. Građani bi svako želeli da im usluge javnog sektora budu dostupne i subotom i nedeljom, a ne da budu nedostupne i petkom.

Ekonomista Goran Nikolić smatra da bi to moglo da se u javnom sektoru reši tako što bi se skratilo radno vreme tokom više dana.

„Onda bismo imali radnike koji bi radili od ponedeljka do četvrtka, drugi od srede do subote, da se rasporedi posao. Postoji mogućnost da se u celokupnom javnom sektoru to uradi zato što je to akt države i ako bude krenulo, država to može najlakše da postigne, jer je poslodavac i, na kraju krajeva, da rasporedi rad da glavne funkcije države ne trpe“, objašnjava Nikolić.

Da li bismo bili srećniji?

Novinarka RTS-a je upitala da li bismo zaista bili srećniji ako bismo manje vremena provodili na poslu, Nekima bi i tri slobodna dana nedeljno bilo malo da ostvare sve svoje želje, a drugima je i jedan slobodan dan previše.

Psiholog Kristina Brajović Car objašnjava da bi nas to vratilo na praktična pitanja. Šta da radimo sa slobodnim vremenom? Kako da strukturišemo to novo slobodno vreme? Šta nam je od resursa potrebno da bi to vreme bilo lepo organizovano.

Ali, kaže Brajović Car, to nas vraća i na pitanje da li mi umemo da provodimo kvalitetno vreme sa sobom

„Često ljudi žive podvojeno – jedno je njihov privatni svet, drugo profesionalni identitet, osećaju se sigurnije u tom ambijentu, a postoje neki problemi kojima se vraćaju ili od kojih beže onda kada se posvećuju poslu“, naglasila je.

Mnogi ni u slobodno vreme ne mogu da se odvoje od posla.

„Ali vam daje mogućnost da izvan nekog radnog ambijenta možda se osvrnete na ono što ste uradili i da postavite plan za dalje. Mislim da je važno napraviti tu pauzu, koja ne mora da bude prazna pauza, može da bude i ispunjena samo drugačijom perspektivom, a istim temama“, savetuje Brajović Car.

Penzin podseća:

Promene ubzane pandemijom

Promene u vezi sa dužinom radne nedelje podstakla je pandemija. U pitanju je, pe svega, shvatanje fleksibilnosti radnog mesta i radnog vremena. Neke države već primoravaju poslodavce da pregovaraju o tome sa radnicima.

Goran Nikolić navodi da je Vlada Belgije izglasala predlog zakona koji omogućava zaposlenima da pregovaraju sa svojim poslodavcem o četvorodnevnoj radnoj nedelji.

„On nije dužan, ali mora da obrazloži zašto neće da uvede taj koncept, i to važi za preduzeća sa više od 20 zaposlenih. Slične zakone ima nameru da uvede i Škotska i Vels, kao i Španija“, kaže Nikolić.

Podsećamo: Radni dan od 7 sati smeši se Evropi – Gde smo tu mi?

Srbija će morati da se prilagodi svetskim trendovima

Dakle, neradni petak mogao bi postati nova normalnost.

„Naravno, mi nećemo biti pioniri u tome. Srbija zaista ne može kao zemlja koja nije ekonomski na nivou Zapadne Evrope, ne možemo predvoditi taj ceo trend, ali će te promene i nas zapljusnuti. Na kraju krajeva, kompanije pre svega strane, počeće da primenjuju, onda država može jednim potezom za 600.000 ljudi da uradi isto i onda imate jednu sasvim novu stvarnost da su ljudi srećniji“, ističe Nikolić.

Prema poslednjim podacima Evrostata, Radnici u Srbiji, prema poslednjim podacima Eurostata, na poslu prosečno provedu 44,8 sati nedeljno. To nas čini najvrednijim radnicima u Evropi. To znači da još nismo savladali ni petodnevnu radnu nedelju iako je prošlo više od pola veka od njenog uvođenja. Od tada se tržište rada umnogome promenilo i neka prilagođavanja su neophodna.

Podsećamo: Rad nedeljom i praznicima u Srbiji

Izvor: RTS
FotografijaMarkus Spiske za Unsplash