Postoji uticaj mesečevog ciklusa na spavanje. Pre nego što nastupi pun mesec, ljudi odlaze kasnije na spavanje i spavaju kraće.
Mesec – naš prvi komšija
Mesec nam je najbliži svemirski komšija. Površina mu je izborana kraterima, a tlo je ujedno i rastresito i stenovito. Nastao je sudarom Zemlje sa nebeskim telom, te mu je geološki sastav jako sličan našoj planeti. Dok izlazite iz zemljine atmosfere, i niste je još potpuno napustili, na pola ste puta između Meseca i Zemlje.
Naš prirodni satelit utiče na razna prirodna dešavanja koja se tiču stanovnika planete Zemlje. Kako plime i oseke, tako i adekvatne promene glacijalnih i interglacijalnih geoloških razdoblja. Svima su nam poznati i fenomeni pomračenja Sunca i Meseca, gde dolazi do međusobnih zaklanjanja ova dva nebeska tela.
Promene sna usled Mesečevih mena
Istraživanje tima naučnika Univerziteta Vašington pokazalo je da postoji uticaj mesečevog ciklusa na spavanje. U noćima pre punog meseca, ljudi odlaze kasnije na spavanje i spavaju kraće.
Promene ciklusa sna dešavaju se usled rastućeg meseca. Ljudi će ostajati duže budni i ranije će se buditi, zaključak je novog istraživanja. Ciklusi spavanja skloni su oscilacijama tokom mesečevog ciklusa koji traje 29 i po dana.
Naučnici su primetili da razlike postoje i kad je u pitanju početak vremena spavanja i kad je u pitanju trajanje sna. Razlike su vidljive i u urabnim i u ruralnim sredinama – i kod domorodačkih zajednica na severu Argentine i kod studentata u Sijetlu, gradu sa više od 750.000 stanovnika.
Odstupanja od uobičajenog ritma sna postoje bezobzira na to da li osoba ima pristup električnoj energiji ili ne. Doduše, razlike su manje izražene kod osoba koje žive u urbanim sredinama.
Sveprisutnost ovog obrasca može ukazivati na to da je naš urođeni cirkadijalni ritam na neki način sinhronizovan sa – ili određen – mesečevim fazama.
Horasio de la Iglesia, profesor biologije na Univerzitetu u Vašingtonu kaže da se uočava jasan uticaj meseca na spavanje. Spavamo manje i kasnije zaspimo tokom noći koje prethode punom mesecu.
Mesečev uticaj na san, objašnjava prof. Iglesija, izraženiji je kod zajednica bez električne energije. Međutim, on je primetan i kod zajednica kojima je električna energija dostupna, uključujući studente Univerziteta u Vašingtonu.
Praćenje Meseca i sna
Tim istraživača pratio je obrasce spavanja kod 98 osoba koje žive u argentinskoj provinciji Formosa. Koristeći monitore za ručne zglobove, praćene su tri različite zajednice Toba Kom domorodaca.
Ove zajednice su se razlikovale po pristupu električnoj energiji tokom perioda kada je vršeno istraživanje. Jedna ruralna zajednica nije uopšte imala struju. Druga je imala delimičan pristup – jedan jedini izvor veštačke svetlosti u svojim nastambama. Treća zajednica se nalazila u urbanom okruženju i imala je potpun pristup električnoj energiji.
Podaci o snu su prikupljani za jedan ili dva celovita mesečeva ciklusa.
Prethodnim istraživanjima, kako tima prof. de la Iglesija tako i drugih istraživačkih grupa, pokazano je da pristup električnoj enregiji utiče na san. Ovo su naučnici uočili i tokom ove studije.
Uticaj mesečevog ciklusa na spavanje
Pripadnici Toba Kom zajednice koji žive u urbanom okruženju išli su kasnije na spavanje i spavali su manje nego pripadnici ruralnih zajednica sa ograničenim pristupom ili bez pristupa električnoj energiji.
Međutim, kod učesnika iz sve tri zajednice takođe su zabeležene oscilacije u snu tokom mesečevog ciklusa od 29 i po dana. U zavisnosti od zajednice, ukupna količina sna je varirala tokom lunarnog ciklusa za, u proseku, od 46 do 58 minuta, a vreme odlaska na počinak se menjalo za oko 30 minuta.
Kada su sve tri zajednice u pitanju, ljudi su u proseku najkasnije odlazili u krevet i najkraće su spavali tokom tri do pet noći pre punog meseca.
Istovetne obrasce promena spavanja pronašli su i kod 464 studenata iz okoline Sijetla. Nezavisno od pristupa veštačkom svetlu, lunarni ciklusi uticali su na njihov san.
U danima pre punog meseca, kada su učesnici najmanje spavali i najkasnije odlazili u krevet – večeri su nakon sumraka bile najobasjanije prirodnom svetlošću. Kako se razvija ka punom mesecu, mesec je sve svetliji i sve veći. Počinje da se uzdiže na nebu kasno popodne ili rano uveče, pozicionirajući se visoko na nebu tokom večeri. Značajno svetlo emituju i poslednja polovina punog meseca i opadajući mesec. Međutim, tokom ovih faza, emitovanje svetlosti se dešava usred noći jer se mesec tada na nebu pojavljuje veoma kasno.
Postdoktorski istraživač u odseku za biologiju Leandro Kasirag kaže da oni pretpostavljaju da uočeni obrasci predstavljaju urođeno prilagođavanje. Oni su omogućavali našim precima da iskoriste ovaj prirodni izvor večernje svetlosti koji se javlja u određeno vreme tokom lunarnog ciklusa.
Mesečev uticaj
Posledice meseca na naš san su već dugo kontroverzna tema među naučnicima. Tim De la Iglesije veruje da njihovo istraživanje pokazuje jasan obrazac ovog fenomena. Tim je koristio monitore ručnih zglobova da skupljaju podatke o spavanju, a ne kao što je činjeno ranije – dnevnike spavanja ili druge nepouzdane metode.
Ono što je posebno važno, tim prof. de la Iglesija je ispitanike pratio tokom mesečevih ciklusa. To je pomoglo da se podaci isfiltriraju i odbace smetnje uzrokovane pojedinačnim varijacijama u načinima spavanja, kao i velike razlike u obrascima spavanja između ljudi sa i bez pristupa električnoj energiji.
Prof. De la Iglesija smatra da se ovim mesečevim uticajima može objasniti i zašto dostupnost električne energije dovodi do tako izraženih promena u našim obrascima spavanja.
„Uopšteno gledano, veštačko osvetljenje ometa naš urođeni cirkadijalni sat na određene načine: tera nas da kasnije odemo u krevet i da manje spavamo. Ali mi generalno ne koristimo, bar ne voljno, veštačko osvetljenje da bismo poranili jutro. To su isti obrasci koje smo uočili kod mesečevih faza“, kaže De le Iglesija.
Kasiragi objašnjava da je u određeno vreme tokom mesec dana, mesec značajan izvor svetlosti uveče.
„To je bilo jasno vidljivo našim precima pre nekoliko hiljada godina.“
Naučnici kažu da bi buduća istraživanja trebalo da se usredsrede na to kako dolazi do ovih promena u obrascima spavanja. Da li se to dešava putem našeg urođenog cirkadijalnog sata? Ili postoje drugi signali koji utiču na vreme spavanja?
Mnogo toga još treba na naučimo o tome kako priroda, pa i naš najbliži svemirski komšija, utiču na naš organizam.
Izvor: InnerSelf
Istraživanje: Science Advances
Ilustracija: Damjan Filipović za Penzin
Mogli bi vas zanimati i tekstovi:
- Spavanje kao pomoć u borbi protiv gripa
- Spavanje u hladnom doprinosi zdravlju povećavajući količinu braon masnog tkiva
- Spavanje noću smanjuje rizik od raka prostate
- 5 saveta kako lakše prebroditi pomeranje skazaljki