USPS je, u okviru sveobuhvatnog istraživanja koje na nivou Evrope sprovodi FERPA, istraživao kakav je položaj penzionera i starijih u Srbiji. Jedan segment tog istraživanja čine i uslovi stanovanja penzionera i starijih lica u Srbiji. Prenosimo rezultate ovog dela istraživanja
Prosečna starost stanovništva u Srbiji je 43 godine, a jednu petinu stanovništva čine lica starija od 65 godina.
Šta predviđa stara
Nacionalna strategija o starenju
Poslednja Nacionalna strategija o starenju je doneta za period 2006-2015. godine. Između ostalog ona je promovisala, citiramo:
„Smanjenje i sprečavanje siromaštva među starijim licima i penzionerima mora imati apsolutni prioritet u budućem razvoju, zbog njegovog razornog dejstva na kvalitet života u starosti i očuvanje ljudskog dostojanstva starijih lica i penzionera, kao i zbog negativnog uticaja siromaštva na sveukupni ekonomski i društveni razvoj“.
Tako, ako se osvrnemo na samo neki od segmenata strategije, neupitno je da bi ona trebalo, pored nespornog sprečavanja siromaštva, da obezbedi i zakonski okvir za određivanje socijalnih pogodnosti penzionera i starijih lica. Na primer, pored njihovog oporavka i otvaranja klubova, posebno je potrebna pomoć u rešavanju stambenih pitanja.
Strategija je predviđala izgradnju stanova primerenih potrebama starijih lica. Predviđeno je bilo razvijanje infrastrukture u urbanim i seoskim sredinama, kako bi starija lica imala odgovarajuće uslove za pristup ustanovama zdravstvene i socijalne zaštite, kulture i rekreacije. Ovim su bili obuhvaćeni i drugi načini smeštaja penzionera i starijih lica – u pansionima, zajednicama stanovanja, seoskim kućama itd, a sve u cilju napuštanja svih vidova privremenog smeštaja.
Nova Nacionalna strategija o starenju
nije doneta
Međutim, stvarnost je sasvim drugačija. Pomenuta Nacionalna strategija o starenju 2006-2015. bila je samo dokument deklarativnog karaktera (mrtvo slovo na papiru). Ona sada može predstavljati samo davnu prošlost.
Apsurd je što do sada još nije doneta nova strategija kako bi penzioneri i starija lica imala dokument koji bi u narednom planiranom periodu obezbedio zakonski okvir i ambijent u društvu, za dostojanstveno starenje i blagostanje za penzionere i starija lica. Postojanje ovakvih dokumenata promovišu međunarodne konvencije o pravima starih.
Penzioneri bez rešenog stambenog pitanja
Što se tiče samog segmenta stanovanja, vezanog za penzionere i starija lica, stanje bi se moglo oceniti kao poražavajuće. Naime, opšte je poznato da u Srbiji živi veliki broj penzionera koji, sticajem okolnosti, nema rešeno stambeno pitanje. Nema pouzdanih podataka o njihovom tačnom broju a nije poznato ni da su se takva istraživanja sprovodila.
Postoje dve grupe penzionera sa nerešenim stambenim potrebama:
Penzioneri bez stana
Penzioneri koji nisu dobili ili kupili stan, iako su od svojih mesečnih primanja dugi niz godina, sve do 2000. godine, izdvajali sredstva za rešavanje stambenih potreba dok su bili u radnom odnosu. Sredstva su uplaćivana na državni namenski tekući račun iz koga se finansirala stambena izgradanja. Stanovi su zatim, po utvrđenim kriterijumima, dodeljivani preduzećima i državnim ustanovama, odnosno dalje njihovim zaposlenima, koji su ostvarili prioritetna mesta na listama reda prvenstva, urađenim u skladu sa zakonima i pravilnicima iz ove oblasti.
U Programu Udruženja Sindikata penzionera Srbije iz januara 2016. naglašena je mogućnost uspostavljanja novih instrumenata socijalnog stanovanja, kojim bi se nastavio kontinuitet rešavanja stambenih pitanja zaposlenih i penzionera, nakon prestanka poslednjeg izdvajanja doprinosa za solidarnu stambenu izgradnju. Aktuelna vlast za ovakav pristup nije pokazala zainteresovanost, već se opredelila za izgradnju subvencionisanih stanova isključivo za pripadnike službi bezbednosti (vojska, policija i druge bezbednosne agencije), tako da su svi ostali građani svrstani u grupaciju građana drugog reda.
Evidentno je da se sa odlaskom u penziju mesečna primanja penzionera u velikom iznosu umanjuju u odnosu na primanja dok su bili u radnom odnosu. Tako, dotadašnja visina zakupnine stanova kod privatnih zakupodavaca penzionerima predstavlja uvećano finansijsko opterećenje i drastično doprinosi njihovom osiromašenju. (Da se i ne pominje uvećanje troškova neophodnog lečenja i sama nabavka lekova i medicinskih pomagala.)
To sve je upravo suprotno onome što Nacionalna strategija promoviše u cilju smanjenja i sprečavanja siromaštva kod penzionera i starijih lica. Penzioneri bez stana ne dobijaju nikakvu socijalnu pomoć za pokriće troškova privatnog stanovanja. Takođe, ne postoje ni domovi za smeštaj starijih lica, čije usluge mogu penzioneri bez stana koristiti besplatno kao ni fondovi za rešavanje stambenih potreba penzionera, što se istovremeno odnosi i na invalide i na osobe sa hendikepom.
Penzioneri koji su dobili stanove na privremeno korišćenje
B) Penzioneri koji su dobili stanove na privremeno korišćenje, ali ih nisu otkupili, zbog opstrukcije državnog organa (Vlade Republike Srbije), da sprovodi odredbe Zakona o javnoj svojini iz 2011. godine, koji reguliše i pitanja iz stambene oblasti. Ovaj broj penzionera od nekoliko hiljada je minoran u odnosu na milion stanova koji su posle 1990. godine prodati nosiocima stanarskiih prava u vreme najveće inflacije, praktično po ceni od 1 odsto od stvarne vrednosti stana.
Stoga je sasvim nerazumljivo da aktuelna vlast u Srbiji ne omogućava penzionerima da trajno reše stambene potrebe, kupovinom stana ni po tržišnoj vrednosti. Da situacija bude još dramatičnija, novi zakon iz stambene oblasti, donet 2016. godine, retroaktivno je ukinuo odredbe prethodnog pozitivnog zakona, da korisnik stana gubi pravo da ostane u stanu i kad ode u penziju. Još dramatičnije je, da u slučaju smrti penzionera zakupca, u stanu ne mogu ostati ni članovi porodice.
Ove odredbe predstavljaju vid diskriminacije prema grupaciji zaposlenih, protivno Ustavu Republike Srbije, kojima nije omogućen otkup stanova a posebno prema zaposlenima, koji su penzionisani, odnosno posledično i prema njihovim naslednicima, zbog onemućavanja trajnog rešavanja stambenog pitanja. Ne može se izbeći i formulacija totalne dehumanizacije odnosa prema penzionerima i starijim licima od strane države.
Nezainteresovanost za starije
Budući da su penzioneri četvorogodišnjim umanjenjem penzija doprineli fiskalnoj konsolidaciji države (umanjenje je ukupno iznelo preko 800 miliona evra), ona je bar u jednom delu, postupajući namenskom preraspodelom ušteđenih sredstava, mogla da reši na hiljade stambenih pitanja penzionera i starijih lica. Međutim, ona nije iskazala zaineresovanost za najstariju populaciju građana.
U proteklom dužem periodu itekako je izlazila u susret i često dodeljivala stanove (sa mogućnošću otkupa po veoma povoljnim uslovima), kako je već pomenuto, samo pripadnicima policije i žandarmerije, aktivnim i penzionisanim vojnim licima (jedino njima od penzionera), izbeglicama i raseljenim licima, kao i licima iz nužnog smeštaja u beogradskom priobalju, zbog preuzimanja lokacije atraktivne za građenje megalomanskog projekta „Beograd na vodi“
Briga o penzionerima se isključivo iskazuje samo u predizbornim kampanjama, upravo sada u smislu poboljšanja švajcarske formule za usklađivanje rasta penzija na godišnjem nivou. Cilj je dobijanje glasova i opstanak postojeće garniture vlasti. Međutim, evidentno je da se stambeno zbrinjavanje penzionera čak ni tada, u mnogim predizbornim obećanjima ne pominje, ni u tragovima. O novoj Nacionalnoj strategiji o starenju ni reči!
Beroslav Stojanović, ekonomista
Zoran Antić, dipl. inž., magistar
O ovom istraživanju
FERPA (Evropska federacija penzionera i starih lica) sprovodi na teritoriji Evropske unije jedinstveno istraživanje o položaju penzionera i starih lica. Cilj je da se položaj starih u Evropi osvetli sa više ključnih strana.
USPS (Udruženje sindikata penzionera Srbije), kao punopravni član FERPA, sprovelo je potrebna istraživanja. Rezultati ovih istraživanja su prosleđeni Federaciji.
Dobijene podatke iz ovih istraživanja USPS će koristiti i kao argumente za pregovore sa vlastima, kako bi se poboljšao sveukupni položaj penzionera i starih lica u Srbiji.
Istraživanja koje je obavio USPS, sproveli su visokostručni profesionalci, profesori univerziteta i doktori nauka u traženim oblastima.
Rezultate istraživanja USPS objavljuje u svom Informatoru za koji se možete prijaviti (V: E-informator: Elektronsko glasilo Udruženja sindikata penzionera Srbije) Ovaj tekst je samo jedan od njih.