Stručnjaci sa prestižnih univerziteta tražili su od Svetske zdravstvene organizacije da starost označi kao bolest. Sociolog Frenk Furedi smatra da bi to zadalo još jedan udarac ionako krajnje poljuljanom statusu starijih u savremenom društvu. Prenosimo tekst.
Najnovije:
Počinje masovna vakcinacija građana Srbije
Austrija: Umesto najstarijih, vakcinisani političari
Beograd: Kol centri za pomoć najstarijima oko vakcinacije
Otvoren Dnevni centar za prihvat beskućnika Palilula
Oprema za komunikaciju stanarima gerontoloških centara
Karavan zimnice na beogradskom Kaleniću
Direktori ne idu rado u penziju
I bez doprinosa, pravo na dodatak za tuđu negu i pomoć
Jedinstveni elektronski zdravstveni karton za sve
SZO: Ova godina pandemije mogla bi biti teža od prethodne
Milanović: Nalazimo se u novom svetu
Novi iznosi novčane naknade
BiH: Sve manje radnika, sve više penzionera
Proces elektronske prijave za vakcinu protiv koronavirusa
Priština: Penzioneri da se ne javljaju za penzije do kraja marta
6 načina oporavljanja nakon teške godine
13. zimska kampanja dobrovoljnog davanja krvi
Novembar 2020: Javni dug Srbije 56,8 odsto BDP-a
VII konkurs za najbolji putopis starijih osoba -Draganova nagrada 2021
Oznaka: <span>sociologija</span>
Srećko Mihajlović: Imaju li sindikati budućnost?
Portal Mašina prenosi viđenje budućnosti sindikalizma sociologa Srećka Mihailovića. Mihailović iznosi dvanaest ideja za izgledniju budućnost sindikata. Sindikati danas ne mogu da odgovore na sve češću i sve dublju prekarizaciju rada i života i na istovremeno sve šire potiskivanje dostojanstvenog rada i života. Sindikati danas nisu značajan igrač u borbi za demokratiju i građanske slobode...
Kina, prebrzo – Cepanje vremena (galerija fotografija)
“Kina, prebrzo” naziv je serije fotografija na kojoj su, jedni pored drugih, prikazani unuci i bake i deke. Sasvim drugačiji ljudi, ove dve generacije Kineza jasno oslikavaju ogromne promene koje je Kina doživela u kratkom periodu.
Ivan Radenković za Danas: Kad penzije postanu državna milost
Penzijski sistem se već decenijama politički instrumentalizuje, a početak reformi društva koji je započet penzionim reformom je pogrešan, smatra novosadski filozof Ivan Radenković.
Ajmo, deco Otadžbine! Dan slave je došao! Protiv nas je podignuta krvava zastava tiranije!
Možda zbog veće jezičke barijere, možda zbog interesovanja medija za druge evropske države, Francuska je pažnju svetske javnosti poslednjih godina imala samo povodom tragičnih događaja, a do tada najčešće zbog velikih štrajkova “bilo kojim povodom”. Sada se i u toj zemlji (koja se često doživljava i kao “socijalna” pa i “socijalistička” država) dešava veliko previranje povodom...
Društvene mreže su zamka a ne zajednica
– Toliko je lako dodati ili ukloniti prijatelje na internetu da ljudi ne uspevaju da nauče osnovne veštine društvene komunikacije – kaže filozof Sigmund Bauman (90). Pročitajte njegovo viđenje o tome kako zapravo koristimo društvene mreže i zašto upadamo u njihovu zamku…
Da li sa godinama postajemo desničari?
Da li ima istine u izreci: “Bilo koji čovek mlađi od 30 godina koji nije liberal, nema srca; a bilo koji čovek stariji od 30 godina koji nije konzervativac, nema mozga“? Da li je okretanje konzervativnijim političkim opcijama sastavni deo starenja?
Filantropija doprinosi zaobilaženju demokratije i povećanju nejednakosti
Uprkos „istinski velikodušnim gestovima“, filantropija doprinosi „zaobilaženju demokratije i povećanju društvene nejednakosti“, rekao je Maksim Fortan, doktorant političkih nauka na Univerzitetu Laval za kanadski časopis Le Devoir, a povodom Samita 2015. o kulturi filantropije koji je održan 10. i 11. novembra 2015. godine u Montrealu.
Zašto mediji više vole muškarce?
Pet od šest imena koja se pojavljuju u medijima jesu imena muškaraca, navodi se u istraživanju koje je obavljeno u časopisu American Sociological Review. Što se više neka osoba spominje u medijima, to je veća verovatnoća da je u pitanju muškarac.
Pet karakteristika moderne onlajn romanse
Mlađima bi izdvajanje nekih karakteristika modernog onlajn zabavljanja moglo da pomogne da prepoznaju njegove probleme i potencijale, a starijima bi moglo pomoći ili da shvate sa čim se sve suočavaju njihovi potomci ili da se lakše reše da prihvate nove „tekovine“ u svom sopstvenom životu.