U Srbiji, pa i na celom Balkanu, ptići kasno napuštaju roditeljsko gnezdo. Zašto se mladi teško odlučuju za napuštanje roditeljskog doma u našoj zemlji?
Najnovije:
Kod koga je osteoporoza najčešći uzrok preloma?
Podrška penzionera studentima
Ljudska prava su povezana i međuzavisna i sva moraju da se poštuju!
Kada policija tuče 74-godišnjake
FCD: Eliminisati sve oblike nasilja nad ženama i devojčicama!
Kakve veze ima prodaja akcija aerodroma i sigurnost penzija?
Nedostatak melatonina kod starijih osoba
Uobičajene promene u ponašanju kod starijih osoba
Andropauza – tabu među muškarcima
Šifre onlajn profila nakon smrti korisnika
Teže zapošljive kategorije – Anketa o načinima dolaženja do informacija o poslu
Razumeti Alchajmerovu bolest: Primer bivšeg gradonačelnika Barselone
Osteoporoza: Povećan rizik usled starenja
FCD: Petina građana u riziku od siromaštva
Nobelova nagrada za ekonomiju: Društva sa inkluzivnim institucijama prosperiraju
Koji je vaš hronotip? Da li ste medved, lav, vuk ili delfin?
Ejdžizam u porodici: Uticaj na dobrobit starijih osoba
VIII Sabor čovekoljublja: Priznanja za humanitarni rad i akcija dobrovoljnog davanja krvi
Kako starimo: Telesne promene i izazovi
Ознака: <span>sociologija</span>
Označavanje starosti kao bolesti, put ka lapotu
Stručnjaci sa prestižnih univerziteta tražili su od Svetske zdravstvene organizacije da starost označi kao bolest. Sociolog Frenk Furedi smatra da bi to zadalo još jedan udarac ionako krajnje poljuljanom statusu starijih u savremenom društvu. Prenosimo tekst.
Srećko Mihajlović: Imaju li sindikati budućnost?
Portal Mašina prenosi viđenje budućnosti sindikalizma sociologa Srećka Mihailovića. Mihailović iznosi dvanaest ideja za izgledniju budućnost sindikata. Sindikati danas ne mogu da odgovore na sve češću i sve dublju prekarizaciju rada i života i na istovremeno sve šire potiskivanje dostojanstvenog rada i života. Sindikati danas nisu značajan igrač u borbi za demokratiju i građanske slobode...
Kina, prebrzo – Cepanje vremena (galerija fotografija)
„Kina, prebrzo“ naziv je serije fotografija na kojoj su, jedni pored drugih, prikazani unuci i bake i deke. Sasvim drugačiji ljudi, ove dve generacije Kineza jasno oslikavaju ogromne promene koje je Kina doživela u kratkom periodu.
Ivan Radenković za Danas: Kad penzije postanu državna milost
Penzijski sistem se već decenijama politički instrumentalizuje, a početak reformi društva koji je započet penzionim reformom je pogrešan, smatra novosadski filozof Ivan Radenković.
Ajmo, deco Otadžbine! Dan slave je došao! Protiv nas je podignuta krvava zastava tiranije!
Možda zbog veće jezičke barijere, možda zbog interesovanja medija za druge evropske države, Francuska je pažnju svetske javnosti poslednjih godina imala samo povodom tragičnih događaja, a do tada najčešće zbog velikih štrajkova „bilo kojim povodom“. Sada se i u toj zemlji (koja se često doživljava i kao „socijalna“ pa i „socijalistička“ država) dešava veliko previranje povodom...
Društvene mreže su zamka a ne zajednica
– Toliko je lako dodati ili ukloniti prijatelje na internetu da ljudi ne uspevaju da nauče osnovne veštine društvene komunikacije – kaže filozof Sigmund Bauman (90). Pročitajte njegovo viđenje o tome kako zapravo koristimo društvene mreže i zašto upadamo u njihovu zamku…
Da li sa godinama postajemo desničari?
Da li ima istine u izreci: „Bilo koji čovek mlađi od 30 godina koji nije liberal, nema srca; a bilo koji čovek stariji od 30 godina koji nije konzervativac, nema mozga„? Da li je okretanje konzervativnijim političkim opcijama sastavni deo starenja?
Filantropija doprinosi zaobilaženju demokratije i povećanju nejednakosti
Uprkos „istinski velikodušnim gestovima“, filantropija doprinosi „zaobilaženju demokratije i povećanju društvene nejednakosti“, rekao je Maksim Fortan, doktorant političkih nauka na Univerzitetu Laval za kanadski časopis Le Devoir, a povodom Samita 2015. o kulturi filantropije koji je održan 10. i 11. novembra 2015. godine u Montrealu.
Zašto mediji više vole muškarce?
Pet od šest imena koja se pojavljuju u medijima jesu imena muškaraca, navodi se u istraživanju koje je obavljeno u časopisu American Sociological Review. Što se više neka osoba spominje u medijima, to je veća verovatnoća da je u pitanju muškarac.