U Srbiji, pa i na celom Balkanu, ptići kasno napuštaju roditeljsko gnezdo. Zašto se mladi teško odlučuju za napuštanje roditeljskog doma u našoj zemlji?
Najnovije:
Kad se otkrije na vreme, rak je izlečiv u 90% slučajeva
Izdvajanja za zdravstvo u Srbiji tri puta manja nego u EU
Mladi iz siromašnijih porodica češće prihvataju niže plate
Republika Srpska: Ukida se isplata penzija putem punomoćja
Na Voždovcu šest internista leči 175.000 ljudi
Novi obrasci za podnošenje zahteva za penziju
Mogućnost reprograma duga prema Javnom stambenom preduzeću Kragujevac
Može li strah od starenja ubrzati samo starenje?
Svakodnevna diskriminacija i iskustva starijih žena u Srbiji
Usamljenost starijih tokom praznika
Starost i nulti zbir: Zašto stariji drugačije gledaju na svet
Batut: Posle posta, umerena ishrana
Besplatne banje za penzionere 2026.
Fond PIO neće raditi – većma – 6. januara
Antiinflamatorna ishrana: Kako hrana utiče na upale u organizmu?
XII Konkurs za najbolji putopis starijih osoba „Draganova nagrada“ 2026.
Uredba o uslovima, visini, obuhvatu korisnika penzija i dinamici isplate novčanog iznosa kao uvećanja uz penziju (2025)
Čudni kriterijumi: Uvećanje uz manje penzije – manje
Radno vreme pošta za novogodišnje praznike i Božić 2026.
Ознака: <span>sociologija</span>
Označavanje starosti kao bolesti, put ka lapotu
Stručnjaci sa prestižnih univerziteta tražili su od Svetske zdravstvene organizacije da starost označi kao bolest. Sociolog Frenk Furedi smatra da bi to zadalo još jedan udarac ionako krajnje poljuljanom statusu starijih u savremenom društvu. Prenosimo tekst.
Srećko Mihajlović: Imaju li sindikati budućnost?
Portal Mašina prenosi viđenje budućnosti sindikalizma sociologa Srećka Mihailovića. Mihailović iznosi dvanaest ideja za izgledniju budućnost sindikata. Sindikati danas ne mogu da odgovore na sve češću i sve dublju prekarizaciju rada i života i na istovremeno sve šire potiskivanje dostojanstvenog rada i života. Sindikati danas nisu značajan igrač u borbi za demokratiju i građanske slobode...
Kina, prebrzo – Cepanje vremena (galerija fotografija)
„Kina, prebrzo“ naziv je serije fotografija na kojoj su, jedni pored drugih, prikazani unuci i bake i deke. Sasvim drugačiji ljudi, ove dve generacije Kineza jasno oslikavaju ogromne promene koje je Kina doživela u kratkom periodu.
Ivan Radenković za Danas: Kad penzije postanu državna milost
Penzijski sistem se već decenijama politički instrumentalizuje, a početak reformi društva koji je započet penzionim reformom je pogrešan, smatra novosadski filozof Ivan Radenković.
Ajmo, deco Otadžbine! Dan slave je došao! Protiv nas je podignuta krvava zastava tiranije!
Možda zbog veće jezičke barijere, možda zbog interesovanja medija za druge evropske države, Francuska je pažnju svetske javnosti poslednjih godina imala samo povodom tragičnih događaja, a do tada najčešće zbog velikih štrajkova „bilo kojim povodom“. Sada se i u toj zemlji (koja se često doživljava i kao „socijalna“ pa i „socijalistička“ država) dešava veliko previranje povodom...
Društvene mreže su zamka a ne zajednica
– Toliko je lako dodati ili ukloniti prijatelje na internetu da ljudi ne uspevaju da nauče osnovne veštine društvene komunikacije – kaže filozof Sigmund Bauman (90). Pročitajte njegovo viđenje o tome kako zapravo koristimo društvene mreže i zašto upadamo u njihovu zamku…
Da li sa godinama postajemo desničari?
Da li ima istine u izreci: „Bilo koji čovek mlađi od 30 godina koji nije liberal, nema srca; a bilo koji čovek stariji od 30 godina koji nije konzervativac, nema mozga„? Da li je okretanje konzervativnijim političkim opcijama sastavni deo starenja?
Filantropija doprinosi zaobilaženju demokratije i povećanju nejednakosti
Uprkos „istinski velikodušnim gestovima“, filantropija doprinosi „zaobilaženju demokratije i povećanju društvene nejednakosti“, rekao je Maksim Fortan, doktorant političkih nauka na Univerzitetu Laval za kanadski časopis Le Devoir, a povodom Samita 2015. o kulturi filantropije koji je održan 10. i 11. novembra 2015. godine u Montrealu.
Zašto mediji više vole muškarce?
Pet od šest imena koja se pojavljuju u medijima jesu imena muškaraca, navodi se u istraživanju koje je obavljeno u časopisu American Sociological Review. Što se više neka osoba spominje u medijima, to je veća verovatnoća da je u pitanju muškarac.









