Skupština Srbije: Poseban izveštaj o diskriminaciji starijih građana

U Skupštini Srbije je predstavljen Poseban izveštaj o diskriminaciji starijih građana. Pored Poverenice za zaštitu ravnopravnosti koja je predstavila ovaj izveštaj, govorili su i predstavnici raznih ministarstava, međunarodne zajednice, nevladinog sektora… Veoma važna tema, ali veoma slabo medijski pokrivena. Tema o kojoj ćemo sve više morati da razmišljamo i čijim brojnim aspektima ćemo morati da se bavimo. Možda bi zato trebalo bar da se, za početak, informišemo.

U Narodnoj skupštini Republike Srbije 14. maja 2021. godine je predstavljen Poseban izveštaj o diskriminaciji starijih građana. Izveštaj je sačinio tim Poverenice za zaštitu ravnopravnosti uz podršku Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA). Tim povodom su Ivica Dačić, predsednik Narodne skupštine i Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti organizovali javno slušanje.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Pored predstavljanja najznačajnijih podataka iz Posebnog izveštaja o diskriminaciji starijih, bila su organizovana i tri panela. Na prvom je bilo reči o međusektorskoj saradnji državnih organa, a na drugom o ulozi civilnog sektora kada je u pitanju unapređenje položaja starijih. Na trećem panelu predstavljeni su neki od primera dobre prakse.

Predstavljanje Posebnog izveštaja o diskriminaciji starijih građana

Ivica Dačić: Često nezavidan materijalni i socijalni položaj starijih građana

Otvarajući konferenciju, Ivica Dačić je primetio da slika koju smo dobili u izveštaju o diskriminaciji starih nije za ponos. Naročito ne za zajednicu kao što je naša koja, kako je rekao g. Dačić, često za sebe voli da kaže da je solidarna i da brine o svojim najstarijima.

Srbija, primetio je, nije imuna na trendove koji se javljaju u svetu – starenje ukupne populacije, naročito na selu, a posebno njihov materijalni i socijalni položaj koji je često nezavidan. Posebno zabrinjava, rekao je Dačić, činjenica da su pritužbe za diskriminaciju po osnovu starosne dobi na drugom mestu u odnosu na sve druge vidove diskriminacije.

„To je stanje koje moramo da promenimo“, rekao je Dačić. „Želimo Srbiju u kojoj nije sramota biti star, a biti penzioner ne znači biti siromašan i diskriminisan.“

Ovaj detaljan i dubinski izveštaj je „odličan materijal za donošenje odluka koje će istinski i dugoročno poboljšati položaj naših najstarijih građana“, zaključio je u uvodnom izlaganju Ivica Dačić.

Brankica Janković: Starost je multiplikator diskriminacije

Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti kaže da Srbija deli sudbinu Evrope u kojoj je svaka peta osoba starija od 65 godina. Za sve vreme rada Poverenika za zaštitu ravnopravnosti, naglasila je, starosno doba jedno je od prva tri vida diskriminacije.

Ejdžizam bi mogao da bude najprisutniji oblik diskriminacije u 21. veku, a nekada je to bio rasizam“, navela je Poverenica. Poverenica je rekla da je nekada bila i kritikovana zbog insistiranja na temi starijih, iako je starost multiplikator diskriminacije.

Položaj starijih je kompleksan i u mnogom segmentima nije povoljan. Naročito treba imati u vidu savremene društvene vrednosti koje favorizuju brzinu, izgled, svojevremeni – teror mladosti, stalne promene i instant rešenja u svim aspektima života.

U stvarnosti, nemali broj starijih živi u siromaštvu ili riziku da postanu siromašni. Prema podacima iz Izveštaja o napretku u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja do 2030. godine, stopa rizika od siromaštva je imala tendenciju smanjivanja i ukazivala na blagi napredak kod svih starosnih kategorija osim kod starijih od 65 godina kod kojih se beleži umereni pad.

Neki stariji građani izloženi su zlostavljanju, zanemarivanju, nepoštovanju, marginalizaciji, samozanemarivanju, pa i svođenju na stvar. Sve je veći broj obolelih od demencije i drugih kognitivnih poremećaja koji se ne razumeju na pravi način.

Zbog svega ovoga, Janković smatra da: „institucija koju vodim ne sme biti posmatrač situacije u vremenu u kome deluje, već proaktivni i kredibilni partner svim državnim organima i organizacijama civilnog društva kojima je prioritetni cilj izgradnja otvorenog i tolerantnog društva u kome vlada pravo i pravda, a ljudska prava se poštuju i štite svaki put kada su ugrožena.“

U Posebnom izveštaju o diskriminaciji starijih, iznete su, između ostalih, i sledeće preporuke:

  • Obrazovati poseban odbor/pododbor u Narodnoj skupštini za pitanja unapređenja položaja starijih građana ili delegirati ova pitanja u okviru postojećih odbora.
  • Da nadležna ministarstva izrade sveobuhvatni strateški dokument o pitanjima starenja i unapređenja kvaliteta života starijeg stanovništva.
  • Da jedinice lokalne samouprave razviju sisteme podrške starijim građanima u lokalnim zajednicama.

Sem Fabrici: Stariji – izvor kolektivnog znanja i mudrosti

Sem Fabrici, šef Delegacije EU u Srbiji istakao je važnost ove teme, koja se tiče svih nas. Podsetio je da su stariji jedna od najranjivijih grupa u društvu, ali i istovremeno izvor kolektivnog znanja, talenta, iskustva i mudrosti. Ima onih koji su dobili Nobelovu nagradu u 97. godini života, pa čak i sa više od 100 godina.

Treba naći rešenje kako da stariji ne budu predmet diskriminacije ili saosećanja, već da budu aktivni deo društva.

„U EU mislim da su još uvek važeća tri broja koja su objavljena pre nekoliko godina – 7, 25 i 50. Naime, Evropska zajednica predstavlja skoro sedam odsto svetskog stanovništva, dok se 25 odsto svetskog BDP ostvaruje u EU. Takođe, 50 odsto svetskih troškova za socijalnu zaštitu jesu izdvajanja EU. Dakle, ako stavite u jednu ravan sedam, 25 i 50 – to je veliki izazov u EU. Kako tako mala radna snaga može da proizvede skoro četvrtinu svetskog bogatstva i da izdržava 50 globalnog trošenja? Za nas je to, dakle, i pitanje održivosti socijalnog i ekonomskog pristupa“, rekao je Fabrici.

Fabrici je takođe podsetio da je Evropska komisija u junu 2020. objavila prvi „Izveštaj o uticaju demografskih promena u EU“ na osnovu kog je u januaru 2021. predstavljena „Zelena knjiga o starenju“ u kojoj se ukazuje na značaj jačanja međugeneracijske solidarnosti.

„Evropska unija podstiče promene u oblasti socijalne inkluzije za starije građane u državama kandidatima kao što je Srbija“, podsetio je Fabrici.

Fransoaz Žakob: 2021-2030. – decenija zdravog starenja

Fransoaz Žakob, stalna predstavnica UN u Srbiji je sa prisutnima podelila poruku koju je njoj dala njena majka kojoj je 90 godina: „Želim da živim 100 godina, zato radi brže i bolje“. To je način na koji se mora pristupiti problemu starenja, rekla je Žakob.

„Mi u UN radimo na Agendi 2030. Procenili smo da će u zemljama sa višim prihodima do 2030. broj starijih od 65 godina porasti za 20 procenata, dok će se broj dece uzrasta do 14 godina smanjiti za pet procenata. U Srbiji, ljudi stariji od 65 godina već čine 21 odsto stanovništva.“

„Decembra 2020. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija, dakle to uključuje i Srbiju, proglasila je period od 2021. do 2030. decenijom zdravog starenja. Rezolucija UN navodi da svet nije u dovoljnoj meri pripremljen da odgovori na potrebe i prava starijih ljudi uprkos tome što je starenje stanovništva predvidljivo i uprkos tome što se to dešava ubrzanim tempom.“

„Rezolucija potvrđuje da starenje stanovništva utiče, naravno, na zdravstveni sistem, ali i na mnoge druge aspekte društva, uključujući finansijska i tržišta rada, potrebu za veoma specifičnom robom i uslugama, kao što su stanovanje, dugotrajno zbrinjavanje, celoživotno obrazovanje, socijalna zaštita i naravno – informacije.“

I panel – Međusektorska saradnja državnih organa na unapređenju položaja starijih

Prvi panel konferencije vodio je Muamer Bačevac, predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova Narodne skupštine. Ispred Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) okupljenima se obratio Džon Kenedi Mosoti, direktor ovog fonda za zemlje regiona.

Gospodin Kenedi Mosoti je poručio da nije pogrešio onaj ko je uključio stare. „Ne smemo odbaciti tako važan resusrs koji je besplatan.“

Najavljeni su bili, kao govornici, Ratko Dmitrović, ministar za brigu o porodici i demografiju i Zlatibor Lončar, ministar zdravlja. Ministar Dmitrović se oporavlja od kovida-19, te je umesto njega govorila državna sekretarka Milka Milovanović-Minić. Umesto ministra Lončara, skupu se obratio državni sekretar Zoran Radovanović.

Ispred svojih ministarstava, skupu su se obratile Gordana Čomić, ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog, kao i Darija Kisić Tepavčević, ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

Darija Kisić Tepavčević: Odgovorno ponašanje starijih tokom pandemije

Ministarka Darija Kisić Tеpavčеvić jе naglasila da su najstariji tokom pandеmijе pokazali svima kako sе trеba odgovorno ponašati. Najvišе vakcinisanih građana je u grupi najstarijih.

Prof. dr Kisić Tеpavčеvić je rekla da su najstariji u gеrontološkim cеntrima pokazali odgovornost i sprеmnost da prihvatе tеhnološkе inovacijе u uslovima kada su zbog virusa bili u izolaciji. Oni su koristili savrеmеnu tеhničku oprеmu kako bi mogli da komuniciraju sa svojim najmilijima.

Ministarka se posebno osvrnula na nemilosrdnost tržišta rada kad je u pitanju postavljanje definicije stare osobe. Sa aspekta tržišta rada, stara osoba je ona koja je starija od 50 godina. To je uočeno decenijama unazad, ali postaje sve intenzivnije.

Zbog svega toga, u sklopu izrade nove Strategije zapošljavanja za period 2021-2026. godina i pratećeg Akcionog plana za prvi trogodišnji period, jedan od posebnih ciljeva jeste upravo unapređenje položaja i ove osetljive grupe – grupe starijih od 50 godina.

Kisić Tеpavčеvić jе zahvalila povеrеnici za zaštitu ravnopravnosti Brankici Janković na izrađеnim prеporukama za sistеm socijalnе zaštitе, kojim ćе sе, kako jе rеkla, Ministarstvo rukovoditi u narеdnom pеriodu.

II panel – Uloga civilnog sektora u unapređenju položaja starijih i implementaciji Agende 2030

Drugi panel je moderirala Slavica Đukić Dejanović, posebna savetnica predsednice Vlade Republike Srbije. Na panelu su učestvovali: Andreja Savić, Pokret Treće doba; Nataša Todorović, Crveni krst Srbije; Nadežda Satarić, Snaga prijateljstva Amity i Uroš Savić Kain, Krovna organizacija mladih Srbije KOMS.

Nataša Todorović: Da bismo zaštitili prava starijih, moramo ih slušati

Nataša Todorović, stručna saradnica Crvenog krsta Srbije i koordinatorka mreže HumanaS rekla je da je kriza kovid-19 bila svojevrsno uveličavajuće staklo pomoću kog smo bolje videli nedostatke u pristupu ljudskim pravima za starije osobe.

Postizanje ciljeva nije moguće, smatra, ako se ne uključe organizacije civilnog društva i same starije osobe. U Agendi 2030 postoji pet glavnih uloga u kojima je prepoznat esencijalan doprinos organizacija civilnog društva ostvarenju ciljeva održivog razvoja:

1) Promocija, podizanje svesti, informisanje i zagovaranje za promene. Promena slike o starijima kao pasivnim primaocima pomoći na starije kao faktore razvoja koji doprinose svojim porodicama, zajednicama i društvu.

2) Organizacije civilnog društva su glas najsiromašnijih i najugroženijih među nama

3) Praćenje i podrška implementacije Agende 2030 kroz prisustvo organizacija civilnog društva na svim nivoima

4) Pružanje usluga i time povećanje kapaciteta institucija i društva, ali i pružanje specijalizovanih usluga

5) Prikupljanje podataka i monitoring implementacije Agende 2030.

„Moramo trenutnu globalnu krizu doživeti kao poziv na uzbunu. Ljudska prava vrede samo onoliko koliko se na njih možemo osloniti u vremenima kriza i previranja. Zaštita starijih osoba, a da im se nikada ne da mesto za stolom, nikome neće biti od pomoći. Kad je reč o ljudskim pravima, nikoga ne ostavljati za sobom znači učiniti da svi dele i odgovornost i koristi.“

„Dakle, put napred, ili bar prvi korak na tom putu je pripremanje nove Konvencije Ujedinjenih nacija o ljudskim pravima starijih osoba. Ako zaista želimo da zaštitimo ljudska prava starijih osoba na svim nivoima i u svim okruženjima, moramo krenuti odozdo i slušati ih, ali takođe i odozgo i dati jasan iskaz koji će čuti ceo svet.“

Nadežda Satarić: Izazovi u ostvarivanju ljudskih prava starijih

Nadežda Satarić, predstavnica Snaga prijateljstva-Amity i mreže HumanaS rekla je da članice HumanaS-a daju doprinos unapređenju položaja starijih i tokom pandemije, kako kroz podelu paketa humanitarne pomoći, tako i kroz pružanje dnevnih usluga u zajednici, do istraživanja izazova sa kojima se susreću starije osobe.

Nekoliko izazova u ostvarivanju ljudskih prava sa kojima se neke grupacije starijih osoba suočavaju.

1) Život u siromaštvu, posebno za neke od onih starijih koji su van penzijsko-invalidskog sistema (oko 150 hiljada starijih žena i 30 hiljada muškaraca), koji nemaju srodnike na koje se mogu osloniti, niti mogu na drugi način da se obezbede od siromaštva. Gospođa Satarić je ukazala i na izazove samohranih starijih koji žive od minimalnih poljoprivrednih penzija (oko 12 hiljada dinara mesečno) i rada u poljoprivredi.

Prvi Cilj održivog razvoja iz Agende 2030 upravo je okončanje siromaštva. Ključni dokument za realizaciju ovog cilja u Srbiji je Program reformi politike zapošljavanja i socijalne politike u procesu pristupanja EU. Oaj program je usvojen maja 2016. Urađen je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, U njemu nisu relaksirani imovinski uslovi zbog, kako je rečeno, nemogućnosti obezbeđivanja sredstava u budžetu Republike za ovu namenu. Nadežda Satarić je apelovala da nadležni nađu načina da se obezbede sredstva za ove namene.

2) Za zavisne osobe iz staračkih domaćinstava i članove njihovih porodica, tamo gde ih imaju, izazov je kako se snaći u nedostatku servisa i dnevnih usluga iz socijalne zaštite u lokalnim zajednicama. Srbija obezbeđuje uslugu pomoć u kući za oko 15-ak hiljada starijih tokom godine. To je, ocenila je gospđa Satarić, nedovoljno. Predložila je da se kroz popis stanovništva, planiran za 2022, prikupe podaci o starijem stanovništvu s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i u fizičkoj pokretljivosti. Tada će moći lakše da se planira zadovoljavanje njihovih potreba.

3) Neformalne negovateljice i negovatelji obolelih, naglasila je Nadežda Satarić – vape za podrškom. Oni su najviše pogođeni teretom neplaćenog rada. Neplaćeni rad u oblasti staranja ima ključnu ulogu u održavanju efikasnog funkcionisanja društva. Zato je neophodno da društvo omogući preraspodelu tereta neplaćenog rada kako unutar porodica – između žene i muškarca tako i između porodice i društva i obezbedi njegovo održivo finansiranje.

III panel – Dobre prakse za budućnost

Borka Jeremić, zamenica direktora Populacionog fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA) bila je uvodničarka i moderatorka trećeg panela „Dobre prakse za budućnost“.

Najavljen je i početak zajedničke kampanje „Pogled u budućnost“ Poverenika za zaštitu ravnopravnosti i Populacionog fonda UN. Teme ove kampanje su promocija aktivnog starenja, digitalnog opismenjavanja starijih i jačanje međugeneracijske solidarnosti.

Predstavljena su dva primera dobre prakse. Omladinski program „SOFA – Udobrnost zajedništva – Korak ka međugeneracijskoj saradnji“ predstavio je Demir Mekić iz Beogradskog centra za ljudska prava.

Gordana Milovanović, predsednica organizacije Help Net, predstavila je projekat „Jačanje međugeneracijske solidarnosti„.

Fotografija: Borka Jeremić