U poređenju sa drugim primatima, i našim precima, savremeni čovek ima lakši skelet. Naučnici pretpostavljaju da je razlog to što smo se ulenjili…
Biološki antropolog Habiba Chirchir i njene kolege iz nacionalnog muzeja Smitsonijan, ispitivali su kosti različitih primata, uključujući i ljude.
Ispostavilo se da su ljudske kosti, u delu ka zglobovima gde je struktura sunđerasta, daleko manje gustine u odnosu na kosti šimpanzi i orangutana.
Sledeći korak istraživanja bio je pregled fosilnih ostataka. Pretpostavka je bila da je do promene došlo pre nekoliko miliona godina. Međutim, ispostavilo se da je ova novina mnogo mlađa.
Laganije kosti ne pojavljuju se kod ljudi sve do pre 12.000 godina. Tada nastaje kraj ledenog doba, hrana postaje dostupnija, a samim tim ljudi postaju manje fizički aktivni jer nisu morali neprekidno da se sele u potrazi za novim izvorima hrane.
Naučnici su istraživali kosti ljudi iz novije istorije, i ispostavilo se i da su kosti seljana od pre 1.000 godina manje guste (i slabije) od kostiju njihovih savremenika koji su živeli nomadskim životom i tada.