Književne priče oblikuju naše živote i, u nekim slučajevima, definišu ličnost. Istraživači Ejmori univerziteta u Atlanti, SAD, želeli su da istraže na koji način ih primamo i šta one mogu da učine našem mozgu.
Kombinovana studija (humanističkih nauka i neurologije) pokazala je da ne samo što čitanje literature menja naš pogled na stvari već dovodi i do promena u mozgu – u trajanju od bar nekoliko dana.
U eksperimentu je učestvovalo 20 studenata koji su dobili zadatak da svake večeri, tokom 19 dana, čitaju po odlomak veoma uzbudljive knjige („Pompeja“ Roberta Harisa).
Narednog jutra podvrgavani su pregledu magnetnom rezonancom. Rezultati su pokazali da je čitanje romana imalo trajno dejstvo na regije mozga odgovorne za razumevanje jezika (levi temporalni korteks), kao i za senzorne predstave o telu (centralni sulkus). Prema istraživačima, ovi nalazi sugerišu da čitanje romana može da nas prenese „u kožu protagoniste“.
Oduvek je bilo jasno da se to odvija u figurativnom smislu ali, sudeći po ovome, izgleda da se nešto događa i biološki. Zanimljivo je i to da su promene registrovane i pet dana nakon čitanja, što dokazuje da nisu samo trenutne.
Naučnici nisu sigurni koliko dugo one mogu da traju . Kažu da, sudeći po tome što promene izaziva i nasumično odabrana knjiga, omiljeni roman verovatno može da ima i mnogo trajnije efekte po biologiju mozga, piše u 62. broju časopisa Planeta Galaksija.
Slika: Lynn Sanguedolce