U poslednje vreme primetan je i nastavak prakse da kompanije koje rade u Srbiji profit koji su ovde zaradile ne reinvestiraju, već vraćaju u matične države.
U sredu, 23. jula 2014. godine, evro je vredeo 116,73 dinara – najviše posle sredine 2012. godine, kada je preskočio granicu od 118 dinara za evro.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković kaže da su loše vesti u medijima o fiskalnoj i makroekonomskoj perspektivi zemlje početkom jula oborile poverenje investitora u državne hartije od vrednosti i domaću valutu, ali da je uticala i kriza u Ukrajini:
– Iako je tačno da je u letnjem periodu godine priliv deviza zbog dolaska naših ljudi koji rade u inostranstvu na višem nivou od ostatka godine, efekat prodaje deviza menjačnicama i bankama ima sekundarni efekat na kretanja na deviznom tržištu. Primarni efekat imaju ponuda i tražnja za devizama domaće privrede i međunarodnih investitora – kaže Tabakovićeva:
Tri razloga za dnevni pad dinara (Tabaković, Blic):
- medijske spekulacije o bankrotu države
- rizici za ulagače zbog krize u Ukrajini
- strane firme i banke iznose profit iz Srbije
Kretanje kursa evra (2014): 23. jun – 115,5; 27. jun – 115,69; 30. jun – 115,78; 4. jul – 116,03; 15. jul – 116,32; 21. jul – 116,24; 27. jun – 116,73.
– Prethodnih godina najčešće u ovom periodu nisu izostajali pritisci pa je 2010. u periodu jun-septembar NBS morala da interveniše prodajom preko milijardu evra, a u periodu jun-avgust 2012. prodajom 167 miliona evra kako bi umirila pritiske na rast deviznog kursa. NBS je intervenisala i prošle godine u letnjim mesecima sa oko 300 miliona evra.
Izvori Blica aktivni na deviznom tržištu, tvrde da je u poslednje vreme primetan i nastavak prakse da kompanije koje rade u Srbiji profit koji su ovde zaradile ne reinvestiraju, već vraćaju u matične države. Tako je jedna velika kompanija samo za dan u maticu poslala 30 miliona evra.
– Takva praksa utiče na dnevne oscilacije kursa. Novac šalju kao profit firme, a kasnije ga ovde unose kao kredite od matičnih kompanija. Naše tržište je plitko, pa povlačenje 30 miliona evra pomeri vrednost dinara bar za 0,1 do 0,3 odsto. Sve ovo jeste po zakonu, ali utiče na kurs – objašnjava izvor Blica.
Prema zvaničnim podacima NBS od početka godine do kraja maja, u Srbiju se slilo investicija u vrednosti od 535 miliona evra, a na osnovu vraćanja kredita uzetih od matica, banke su vratile u inostranstvo 297 miliona evra.