Informativna agencija Beta je sastavila, a portal BizLife preneo listu 10 ekonomskih događaja koji su obeležili 2022. u Srbiji. Jedan od tih događaja tiče se direktno penzionera.
1) Inflacija premašila 15 posto, BDP manji od planiranog
U Srbiji je međugodišnja inflacija u novembru 2022. iznosila 15,1 odsto. To je neslavni rekord u poslednjih 15 godina. Gotovo 70 odsto doprinosa ukupnoj inflaciji odnosi se na rast cena hrane i energenata. Cene hrane su u novembru bile više za 22,5 odsto nego godinu dana ranije.
Budžetom za 2023. godinu predviđena je inflacija od 11,3 odsto. Rast bruto-domaćeg proizvoda (BDP) u 2022. godini biće oko 2,5 odsto. Procene Vlade su bile da će iznositi 3,5 odsto. Srbija je imala sporiji rast BDP-a kako od zemalja iz centralne i istočne Evrope (rast od oko 4,5 odsto), tako i od cele EU (rast od više od tri odsto). Sporiji rast BDP-a Srbije je posledica loše poljoprivredne sezone, ali i problema u proizvodnji električne energije.
2) Poskupljenje struje i gasa
Vlada Srbije odlučila je da se preko cena struje i gasa više ne vodi socijalna politika. Zato građane očekuje nekoliko poskupljenja u 2023. i 2024. godini.
Za domaćinstva i male kupce koji imaju pravo na garantovano snabdevanje po regulisanim cenama kod Elektroprivrede Srbije (EPS) poslednji put struja je poskupela u septembru 2022. godine, u proseku za 6,5 odsto. Novo poskupljenje struje sledi u januaru 2023. godine od osam odsto. Cena gasa je korigovana u julu za devet odsto, a u januaru će za još 11 odsto.
Cena električne energije za privredu, koju snabdeva EPS je 1. septembra poskupela sa 75 evra po megavatsatu na 95 evra. To je više za oko 27 odsto. Novo poskupljenje struje od osam odsto, po dogovoru sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) treba da bude u maju 2023. godine.
Gas bi trebalo da poskupi i u novembru 2023. godine za deset odsto i maju 2024. godine, takođe za 10 odsto.
3) Transformacija EPS-a iz javnog preduzeća u akcionarsko društvo
Nadzorni odbor EPS-a usvojio je 12. decembra 2022. godine predlog odluke o promeni forme iz javnog preduzeća u akcionarsko društvo. Za sada će ovo društvo biti zatvorenog tipa. Cilj promene pravne forme je postizanje maksimalne efikasnosti poslovanja, racionalnije korišćenje kadrovskog potencijala i povoljniji uslovi za efikasnije otvaranje i razvoj tržišta.
Ako Vlada Srbije prihvati predlog, može da donese odluku o transformaciji EPS-a u otvoreno akcionarsko društvo i da se deo akcija listira na berzi, kako bi preduzeće došlo do novca za investiranje.
Državni zvaničnici tvrde da EPS neće biti privatizovan i da je cilj da preduzeće izađe na berzu, ali da država ostane većinski vlasnik. Za reformu javnih energetskih preduzeća angažovana je norveška konsultantska kuća Rystad Energy.
4) Zamrznute cene osnovnih namirnica, goriva i peleta
Energetska kriza, tokom koje su cene struje i gasa na svetskom tržištu rasle po nekoliko stotina puta, pogurale su domaće cene hrane. Zato je Vlada Srbije uredbu o ograničavanju visine cena osnovnih životnih namirnica, donetu pred kraj 2021. godine, zadržala tokom cele 2022. godine. Zamrznute su cene kristal šećera, ulja, brašna, mleka, hleba Sava, benzina, dizela i peleta za ogrev.
Ograničavanje cena, naročito šećera, izazvalo je veštačku nestašicu, pa su cene životnih namirnica povremeno korigovane za minimalan iznos. U međuvremenu su zamrznute i marže te robe. Nezadovoljstvo proizvođača životnih namirnica, prodavaca goriva i peleta nije uticalo da vlada promeni odluku.
5) Nova metodologija obračuna usklađivanja penzija
Vlada Srbije je u novembru 2022. odlučila da od 2023. godine primenjuje novu metodologiju za obračun usklađivanja penzija. Do sada se koristila švajcarska formule koja podrazumeva da se penzije uvećavaju u skladu sa rastom BDP-a i inflacije, u odnosu 50:50.
Od 2023. primenjivaće se tri formule – usklađivanje prema zaradama, prema cenama i kombinacija usklađivanja prema cenama i zaradama. To znači da ukoliko je učešće penzija u bruto domaćem proizvodu manje od 10 odsto, u tom slučaju će se penzije usklađivati prema promenama prosečnih zarada, u procentu promene prosečnih zarada. To će se desiti u januaru 2023. godine. Ukoliko je to učešće u razmaku od 10 do 10,5 odsto, onda će usklađivanje biti u kombinaciji procenta zarada i inflacije, odnosno po švajcarskoj formuli“, a ukoliko bude 10,5 odsto i više onda će se rast penzija pratiti samo rast inflacije.
6) Sklopljen stend-baj aranžman sa MMF-om
Bord direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) sredinom decembra 2022. odobrio je Srbiji dvogodišnji stend baj aranžman koji predviđa povlačenje 2,4 milijarde evra. Od toga će deo biti potrošen za ublažavanje posledica krize, a deo će služiti kao mera predostrožnosti u slučaju daljih ekonomskih poremećaja.
Taj finansijski aranžman zamenio je dosadašnji savetodavni aranžman – Instrument za koordinaciju politike, a predstavlja podršku za dalje sprovođenje strukturnih reformi, s fokusom na sektor energetike. Poslednji finansijski aranžman koji je Srbija imala sa MMF-om bio je 2015. godine.
7) Referentna kamatna stopa na uzlaznoj putanji
Narodna banka Srbije je u decembru 2022. uvećala referentnu kamatnu stopu na pet odsto. Ovo je urađeno sa ciljem pooštravanja monetarne politike i ublažavanja rasta inflacije. To je bilo deveto uzastopno povećanje referentne kamatne stope, na osnovu koje se obračunavaju kamate na bankarske pozajmice i depozite, s kojim je od aprila ove godine ona povećana za četiri odsto.
Namera NBS je da takvom monetarnom merom ograničava efekat prelivanja rasta uvoznih cena na domaće cene, i doprinosi makroekonomskoj stabilnosti u uslovima povećane globalne neizvesnosti.
8) Puštena u saobraćaj prva brza pruga, od Beograda do Novog Sada
U martu 2022. puštena je u saobraćaj prva brza pruga u Srbiji, od Beograda do Novog Sada, u okviru međunarodne pruge Beograd – Budimpešta, na kojoj se vozovi kreću brzinom od 200 kilometara na čas.
Izgradnja deonice pruge, duge 74,9 kilometara, počela je krajem 2017. godine, a koštala je oko 935 miliona dolara. Izgradnja je finansirana kineskim i ruskim kreditima, pa su i glavni izvođači radova bile njihove firme. Za radove na deonici brze pruge od Novog Sada do graničnog prelaza Kelebija sa Mađarskom, u dužni od 108,2 kilometara, koji su počeli novembra 2021. godine, sredstva su obezbeđena iz kineskog kredita, a trebalo bi da budu završeni za tri godine i da koštaju 1,2 milijarde dolara.
Predviđeno je da izgradnja pruge Beograd – Budimpešta ukupno košta oko četiri milijarde evra. To jedan od prvih projekata u okviru kineske globalne inicijative “Pojas i put”, dogovoren kao zajednički projekat Kine, Srbije i Mađarske.
9) Prvi direktni let Er Srbije do Kine posle 22 godine
Nacionalna avio-kompanija Srbije, Er Srbija, 9. decembra 2022. godine uspostavila je direktne letove između Beograda i Tjenđina, četvrtog najvećeg grada u Kini. Na taj način je Er Srbija ponovo uspostavila direktne letove do Kine posle 22 godine. Oktobra 2000. godine je tadašnji JAT poslednji put leteo za Peking.
Er Srbija je tako postala jedina evropska avio-kompanija koja leti za Tjenđin i jedna od samo nekoliko evropskih kompanija koje u ovom trenutku imaju direktne letove do Kine. Letovi se, za sada, zbog trenutnih ograničenja izazvanih pandemijom koronavirusa, obavljaju jednom nedeljno i to sa dva širokotrupna aviona “erbas” A330-200 iz flote Er Srbije za dugolinijski saobraćaj.
Od Tjenđina, koji je glavna luka preko koje se snabdeva kineska prestonica, pa do Pekinga postoji pruga duga 117 kilometara kojom saobraćaju brzi vozovi i kojom se između dva grada stiže za oko 30 minuta. U srpskoj avio-kompaniji se nadaju da će u skoroj budućnosti svoju mrežu proširiti i letovima do drugih strateških važnih gradova, poput Pekinga i Šangaja.
10) Strane direktne investicije – rekord od četiri milijarde evra
U Srbiji je 2022. godini uložen rekordan iznos stranih direktnih investicija veći od četiri milijarde evra. To će biti više i od perioda pre pandemije koronavirusa, kada su 2019. godine strane direktne investicije bile 3,8 milijardi evra.
Među većim investicijama je ona japanske kompanije Toyo Tire koja je u Inđiji otvorila fabriku automobilskih guma. U fabriku je uložila 382 milona evra. U toj fabrici će se proizvoditi od pet miliona do 10 miliona guma premijum klase godišnje za tržišta Evrope, Bliskog istoka, Afrike i Severne Amerike. Fabrika u Inđiji, u kojoj je zaposleno 560 radnika, prva je grinfild investicija Tojo tajera u Srbiji, ali i u čitavoj Evropi.
Nemačka kompanija MTU otvorila je u Novoj Pazovi fabriku za popravku delova motora za avione MTU Mejntejns Srbija. Investicija je vredna oko 100 miliona evra. U prvoj fazi predviđeno je otvaranje 500 novih radnih mesta.
Neke kompanije, poput Grunera, nastavile su ulagenje u Srbiju, pa je tako ta nemačka firma otvorila četvrti proizvodni pogon u Vlasonticu. U njemu će se praviti releji za renomirane automobilske brendove. U ovaj pogon je uloženo 3,5 miliona evra. Predviđeno je zapošljavanje još oko 200 radnika.
Američki proizvođač električnih vozila “Rivijan”, jedna od najinovativnijih kompanija u svetu za e-vozila, otvorio je tehnološki centar u Beogradu.
Izvor: BizLIFE