Istraživanje „Život bez sećanja“ deo je Projekta „Ne zaboravimo mi one koji zaboravljaju„. Analiza rezultata Istraživanja upućuje na nekoliko osnovnih zaključaka…
Predstavljamo glavne zaključke analize rezultata istraživanja o demenciji u Srbiji:
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
- Postojeći pravni okvir za dugotrajnu negu, pa tako i za servise podrške dementnim osobama, jeste Revidirana evropska socijalna povelja, obavezujući dokument Saveta Evrope, čiji Član 23. reguliše pravo starijih na socijalnu zaštitu. U Srbiji, okvir je i Zakon o socijalnoj zaštiti (Čl. 40 – dnevne usluge u zajednici).
- Koncepti servisa podrške dementnim osobama su brojni i međusobno različiti, ali im je zajedničko to da su svi deo sistema dugotrajne nege.
- Visina izdvajanja za dugotrajnu negu 2011. god, prema procenama, u Srbiji je bila 14 puta niža od proseka EU (0,03% od BDP-a).
- Čak i u Beogradu, gde je najrazvijenija infrastruktura zdravstvenih i socijalnih servisa za dugotrajnu negu, dementne osobe i njihove porodice se suočavaju sa ogromnim izazovima.
- U Beogradu, državni sektor – lokalna samouprava, u svojoj Odluci o pravima i uslugama socijalne zaštite, nema predviđene i dnevne centre za odrasla i starija lica sa demencijom, pa ih i ne razvija, uprkos činjenici da u Beogradu živi 270.000 lica sa 65 i više godina, a prema procenama, kod šest do 10% njih boluje od demencije (16 do 27 hiljada lica), što pogađa ne samo te ljude, već i njihove porodice i lokalnu zajednicu.
- Dobra zdravstvena nega i društvena briga o ljudima sa demencijom – od pre uspostavljanja dijagnoze, pa do kraja njihovog života, suštinski je aspekt dobrog kvaliteta života. To se postiže kroz dobro finansirani sistem socijalne brige.
- Iz uzorka u Beogradu, 80% anketiranih srodnika smatra da bi postojanje i funkcionisanje Dnevnog centra za dementne osobe bilo od velike koristi i pomoći za njih (60% nije uključeno ni u jedan postojeći servis socijalne ili zdravstvene zaštite).
- Više od 3/4 srodnika iz uzorka sasvim precizno je definisalo koje sadržaje usluge u Dnevnom centru treba organizovati.
- Od anketiranih, 2/3 je spremno da učestvuje u finansiranju usluga u Dnevnom centru za svoje obolele članove. Oni koji su se izjasnili da ne bi plaćali, to nisu u mogućnosti da učine.
- Srodnici su se mahom izjasnili da im je neophodno savetovanje i obuke neformalnih negovatelja, servisi kratkoročnog smeštaja obolelog člana… Ne mali broj srodnika govori i o materijalnom iscrpljivanju i finansijskim problemima u koje upadaju zbog obaveza u negovanju i lečenju obolelog člana.
Na osnovu navedenih zaključaka, iznete su sledeće preporuke:
- Nesporna je nužnost razvijanja efikasnih i ekonomičnih modela podrške dementnim osobama i njihovim porodicama na nivou lokalne zajednice.
- Organi lokalne samouprave Grada Beograda treba prvo da izvrše izmene i dopune odluke o pravima iz socijalne zaštite, tako da u prava na dnevne usluge u zajednici uključe i pravo na na dnevne centre za starije osobe sa demencijom. Potom, da za 2015. godinu planiraju finansijska sredstva u budžetu Grada Beograda za uspostavljanje dnevnog centra za osobe sa demencijom.
- Na usluge u Dnevnom centru u Beogradu treba usmeravati, pre svega, obolele iz staračkih domaćinstava, a prednost pri prijemu treba da imaju oni koji su siromašniji, kojima treba omogućiti da te usluge koriste besplatno, dok drugi korisnici pak, treba da ih plaćaju u zavisnosti od svog materijalnog statusa.
- Sugeriše se organizacijama civilnog društva koje pružaju podršku starijima da deo svojih aktivnosti usmere na promovisanje značaja razvoja servisa za osobe koje pate od demencije i na konkretne projekte u vezi sa tim.
Kompletan sadržaj Zaključaka i preporuka – Zagovarački dokument kao i kompletan izveštaj Istraživanja koji je objavljen u elektronskom obliku u Publikaciji: „Život bez sećanja„, možete preuzeti sa Amity sajta (linkovi – obojeni crveno, vode ka dokumentima u PDF-u sa ovog sajta).