Privatne penzije tokom 2016. uplaćivalo 9,5% zaposlenih u Srbiji, dok neto imovina penzijskih fondova 32,8 milijardi dinara. Privatne penzije u Srbiji na kraju 2016. godine uplaćivalo je 183.553 korisnika, što je 9,5% ukupno zaposlenih, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).
Najnovije:
Kada penzioneri dobijaju novac
50 godina Gerontološkog društva Srbije
Fond PIO traži vraćanje više isplaćenih penzija čak i od naslednika penzionera
Nikada nije ni prerano ni prekasno za – prevenciju demencije (1)
Skuplji gas od 1. novembra 2023.
Kolika nas inflacija čeka do kraja 2023?
Građani Srbije među Evropljanima koji najteže dišu
U invalidsku penziju najčešće – zbog tumora
Upozorenje: Kriminalci se predstavljaju kao banke
Po pet kilograma jeftinog brašna
Hrana koja može pogoršati astmu
Povećanje penzija u Crnoj Gori – Minimalna 300 evra
Projekat „Stop samoći“ – Predavanje na novosadskom Štrandu
Ne može parizer da sakrije istinu
USPVLS: Novčana pomoć penzionerima neće ispraviti učinjene nepravde
Smanjenje cena određenih proizvoda
Penzionerima jednokratno davanje od po 20.000 dinara
Obaraju se cene 13 artikala?
Vladin predlog: 17,8 odsto povećanje minimalca
Ознака: <span>lične finansije</span>
Prosečna plata u Srbiji – ubuduće po stvarnim brojkama
Statistika ne uzima u obzir preduzetnike koji u 90 odsto slučajeva isplaćuju minimalac. Uz to kada bi dodelili nulu svima onima koji su radili, a nisu dobili platu, prosečna plata ne bi bila viša od 32.000 dinara po mom uverenju, kaže Milan Knežević iz APPS, piše M. Obradović u tekstu za Danas.
Prva rata poreza za 2017 – utorak 14. februar
Sekretarijat za javne prihode obaveštava poreske obveznike – fizička lica, preduzetnike i pravna lica da je 14. februar rok za uplatu obaveze za prvi kvartal godišnjeg poreza na imovinu za 2017. godinu.
Dnevni prosek Srbije – 232 dinara za hranu i piće po osobi
Prosečan građanin Srbije dnevno na raspolaganju ima samo 232 dinara za hranu i piće. Naime, prosečno domaćinstvo u Srbiji broji tri člana, a na raspolaganju su na kraju trećeg kvartala 2016. godine imali ukupno 60.011 dinara, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Stambeni kredit za dijabetičare – nemoguća misija u Srbiji (VIDEO)
Oboleli od dijabetesa teško mogu ostvariti pravo na stambeni kredit kako izveštava Al Džazira. Čak i uz stalno zaposlenje i redovnu platu, osiguravajuće kuće retko odobravaju polise životnog osiguranja za dijabetičare, a bez toga ni banke ne izdaju odobrenja za stambene kredite.
80 odsto Amerikanaca neće imati za penziju
Studija instituta za beneficije zaposlenih (EBRI) procenjuje da će svega oko 21 odsto Amerikanaca imati dovoljno ušteđevine za penzionerske dane. Jedna od očekivanih posledica jeste da se radi i znatno duže posle 65 godine, ali ostaje pitanje koji poslovi će biti na raspolaganju…
Oko 90.000 penzionera starijih od 70 godina ima keš i refinansirajuće kredite
Građanima starijim od 70 godina banke su odobrile oko 90.000 keš, refinansirajućih i potrošačkih zajmova, piše Jovana Rabrenović za Politiku, u tekstu u kom istražuju mehanizme kojima se banke obezbeđuju za naplatu kredita putem „besplatnih osiguranja“ primetnih u kamatnoj stopi koja je viša nego za druge građane.
Evropljani ovoliko dana u godini rade samo za porez
Pet godina za redom Belgijanci su plaćali najveći porez u Evropskoj uniji, ali su zatim izmenili poresku politiku i predali „titulu“ komšijama. Vrh liste najvećih poreza preuzeli su Francuzi 2016. godine sa poreskom stopom od 57,53 odsto.
Uterivanje dugova telefonom u ime banke – postoje li granice
Dugujete banci, a na neplaćene rate za kredit neretko vas podsećaju radnici iz takozvanih „agencija za uterivanje dugova“. Koriste se grubim metodama – zovu i po nekoliko puta dnevno, vređaju, uznemiravaju. O tome je za RTS posvedočio bivši radnik jedne od takvih agencija. Kao pravnik, odlučio je da građanima pomogne besplatnim pravnim savetima. Za samo...
Svi misle da su srednja klasa
Blumberg piše o zanimljivoj pojavi u SAD da i ljudi sa 20 i oni sa 200 hiljada dolara godišnjih prihoda smatraju sebe – srednjom klasom. Zanimljivo da i u Srbiji i dalje gajimo sličnu percepciju društveno-ekonomske podele na nižu, srednju i visoku, a suštinski, danas su stvari mnogo, mnogo drugačije…