B92 piše o sve težem životu u Srbiji, gde potrošači iz dana u dan, hteli to ili ne, ulaze u nove kompromise, nova odricanja i sve više stresnog mozganja kako prehraniti porodicu.
Ознака: <span>hrana</span>
Sedam puta više proizvođača organske hrane na jugu Srbije
Iako potrošači još uvek ne poznaju dovoljno proces i dobrobiti organski proizvedene hrane, interesovanje za nju na tržištu raste a broj proizvodjača i preradjivača organske hrane samo na jugu Srbije povećan je sedam puta za poslednje tri godine.
Srbija šampion u poskupljenju hrane
Izveštaji zavoda za statistiku iz regiona pokazuju da su povećanja cena u našoj zemlji u protekloj godini bila drastičnija nego bilo gde u okruženju.
Srbija ne radi DNK analizu hrane a trebalo bi
Srbija još uvek ne radi DNK analizu hrane, kaže za Potrošač Politike direktorka Naučnog instituta za veterinarstvo Srbije dr Dobrila Jakić-Dimić. A zašto su ovakva ispitivanja važna?
21. vek – era falsifikata i smanjenja kvaliteta hrane
Velika pretnja potrošačima u 21. veku neće biti ispravnost, već kvalitet hrane. Samo od 2011. godine, za svega dve godine, falsifikovanje namirnica povećano je za 60 odsto na svetskom nivou.
Riba je zdrava, ali koja, i odakle?
Međunarodna organizacija „Okeana” analizirala je DNK u 1.215 uzoraka ribe u restoranima i prodavnicama u SAD i utvrdila je da je u 33 odsto slučajeva reč o jeftinijoj vrsti ribe od one koja se nalazi na deklaraciji. Slično je utvrđeno i u Velikoj Britaniji i Irskoj.
Pola miliona Britanaca koristi „banke hrane“
Banke hrane, što je samo „fensi“ ime za narodne kuhinje u Velikoj Britaniji, u 2012. godine hranile su oko 350 hiljada ljudi od kojih je bilo 127 hiljada dece. Nekoliko meseci kasnije ta brojka se bliži broju od pola miliona.
U 2013. godini 4.000 više korisnika narodnih kuhinja
Prvih meseci 2013. godine broj korisnika 75 narodnih kuhinja u Srbiji dostigao je 34.660 osoba, među kojima je i 10.870 dece.
Staro selo ne može pomoći gradu
Mnogi građani Srbije zbog besparice i ovog leta odlaze na selo gde nije jeftiniji samo odmor, već se sa njega i vrate punih torbi sa povrćem, mesom i mlečnim proizvodima za frižidere i zamrzivače. Statistika kaže da ovakvi, „naturalni“ prilivi u budžetu domaćinstva čine prosečno 5,4 odsto, pišu Večernje.
