Mnogi građani Srbije zbog besparice i ovog leta odlaze na selo gde nije jeftiniji samo odmor, već se sa njega i vrate punih torbi sa povrćem, mesom i mlečnim proizvodima za frižidere i zamrzivače. Statistika kaže da ovakvi, „naturalni“ prilivi u budžetu domaćinstva čine prosečno 5,4 odsto, pišu Večernje.
Sa druge strane, ekonomisti ukazuju da je ta pomoć sa sela sve manja, jer od zemlje u većem delu Srbije žive mahom staračka domaćinstva. Ekonomista Dragovan Milićević kaže da je teško dobiti precizne podatke, ali i da je u protekle dve decenije ugašeno 1.800 sela, a u mnogima je prosek godina čak 85. Takvo selo teško proizvodi i za sebe a kamo li i za one u gradovima.
Naturalni prilivi su naročito značajni u Južnoj i Zapadnoj Srbiji, u najsiromašnijim delovima zemlje. Naturalna potrošnja beleži stalni rast poslednjih godina pa je 2008. godine iznosila 5,2 odsto prosečnog kućnog budžeta, 2009. i 2010. godine 5,3 odsto, a 2012. godine prosečno 5,4 odsto. Ipak, ovaj udeo nije isti u svim delovima Srbije.
U beogradskom regionu naturalna razmena je 1,2 odsto, a u Šumadiji i regionu Zapadne Srbije, 9,5 odsto. U južnim i istočnim delovima naše zemlje naturalni prilivi u ukupnom kućnom budžetu učestvuju sa 7,2 odsto, dok u Vojvodini taj udeo iznosi 4,4 odsto.