Provizija za podizanje novca sa bankomata kada se podižu sredstva sa računa druge banke nije ista kod svih banaka. Kada dižu sredstva sa bankomata druge banke, mnogi građani podižu minimum novca koji im je potreban. Računaju da će manje platiti ako plaćaju određeni procenat iznosa koji podižu. To, međutim, često ne menja iznos provizije.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Provizija za podizanje novca sa bankomata se razlikuje od banke do banke. Procentualna tarifa se kreće od jedan do tri odsto od podignutog iznosa. Međutim, minimalni iznos koji će banka inkasirati bez obzira na količinu novca koji se podiže, kreće se u rasponu od 20 do 240 dinara.
Visinu provizije koja se skida sa računa klijenta određuje njegova matična banka. Ona se povezuje sa troškovima koje banka ima u međubankarskim transakcijama i organizaciji rada bankomata.
Dušan Uzelac, urednik portala Kamatica objasnio je za Danas da je teško definisati šta je tu stvarni trošak. Banke, naime, organizuju bankomat na različite načine. Neke ga izdaju, neke plaćaju, neke naplaćuju po transakciji, neke po kvadratu prostora…
„To su vrlo kompleksni modeli koji zavise od bankarskih aranžmana. Tako neke banke imaju, na primer, deset besplatnih transakcija na svakom bankomatu dok druge to nisu uvrstile u ponudu. Ne postoji model koji bi ukazao da li je to namerno zaduživanje ili prosto banke nisu našle zajednički jezik kako bi to na tržištu homogeno rešile“, rekao je Uzelac.
To je, smatra, nedostatak zakonodavstva u Srbiji. Ono propisuje da svaka banka mora da bude univerzalna, da je zastupljena u svim sektorima.
„Nemamo specijalizovanu banku koja se bavi samo transakcijama, ili samo stambenim kreditima. Da postoje, one bi na tim poljima bile konkurentnije. Kod nas svaka banka mora da ima filijale, blagajnu, čekove, garantne troškove… To su skupe organizacije i zbog toga pati tržište. Zato svaka banka svoju poslovnu politiku sprovodi na drugačiji način, ne bi li se bolje pozicionirala na tržištu i prišla potencijalnim klijentima. Tako će jedna naplatiti održavanje tekućeg računa 100 dinara, ali transakcije 500, dok će druga odrediti 600 dinara za tekući račun, ali su tu uključeni i kartica, obnova, čekovi, članarina, pet besplatnih transakcija i besplatni eBanking.“
„Problem je što mi očekujemo da su banke, kao u neka ranija vremena, institucije gde je sve jednostavno i uniformno. One su sada prodavnice koje imaju pravo da odlučuju na koji će način plasirati svoj proizvod, kako će se diferencirati, ne samo prodajom usluge, nego i pozicioniranjem pred očima klijenata“, kaže Uzelac.
Različiti procenti provizije za podizanje novca sa bankomata
Visinu provizije treba znati. Većina ljudi, ako je prinuđena da podigne novac na bankomatu druge banke, pokušava da smanji trošak tako što će uzeti što manje para.
Međutim, ako je banka, na primer, odredila dva odsto naknade, ali minimalno 200 dinara, to znači da će klijent platiti tih 200 dinara za sve podignute iznose do 10.000 dinara, Procenat od dva odsto se primenjuje tek za iznose veće od 10.000.
Narodna banka Srbije objavljuje iznose tarifa i naknada svih banaka.
Prema podacima NBS, ako karticom AIK banke podižete novac na bankomatiu drugebanke, ta usluga će vas koštati dva odsto od podignutog iznosa, ali minimalno 150 dinara. Isti porcenat primenjuje najveći broj banaka.
Poštanska štedionoca naplaplaćuje proviziju najmanje 50 dinara za Dina karticu, a 100 za Mastercard. Kod Komercijalne je 60 dinara za Dina i 150 za Visa karticu, koliko je i kod NLB za Mastercard.
Minimalni iznos ako se podiže debitnom karticom Addiko banke na bankomatu druge, iznosiće 240 dinara. Kod Banca Intesa minimalna naknada je 90 dinara. Kod Erste i Eurobank Direktna je 200. Kod OTP banke je procenat 1,95 a minimalni iznos 195 dinara.
Najjeftinija je tarifa Halkbanke – jedan procenat od podignutog iznosa, a najmanje 20 dinara.