Početna Magazin Godine Penzija Miroslav Mirić: Samostalne profesionalne delatnosti – Penzije umetnika i sveštenika

Miroslav Mirić: Samostalne profesionalne delatnosti – Penzije umetnika i sveštenika

Miroslav Mirić: Samostalne profesionalne delatnosti – Penzije umetnika i sveštenika

 Promenama propisa kojima je bilo uređeno penzijsko i invalidsko osiguranje, počev od 1. jula 1983. godine, lica koja obavljaju delatnosti u kulturi, odnosno vrše svešteničku, ili versku službu, postala su obavezno osigurana. Na ovaj način, proširen je krug osiguranika samostalnih delatnosti i uređeno je pitanje penzijskog i invalidskog osiguranja samostalnih umetnika, odnosno sveštenika i verskih službenika.

Zaključno sa 30. junom iste godine, ova lica mogla su da plaćaju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje po ugovorima koji su im to osiguranje obezbeđivali, ali to osiguranje nije bilo obavezno već je svojstvo osiguranika utvrđivano rešenjem, isključivo na zahtev lica koje te delatnosti obavlja. Pitanje uslova za utvrđivanje obaveznog penzijskog osiguranja uređeno je odgovarajućim propisima.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Penzije samostalnih umetnika

Zakonom o kulturi definisan je pojam samostalnog umetnika kao fizičkog lica koje stvara autorska dela iz oblasti umetničke delatnosti, ili izvodi umetnička i autorska dela iz oblasti umetničke delatnosti i koje samostalno, u vidu zanimanja, obavlja umetničku delatnost.

Takođe, potrebno je i da takvom licu reprezentativno udruženje u kulturi utvrdi status. Ukoliko lice ispunjava propisane uslove, odnosno ako ima poslovnu sposobnost, umetničku delatnost obavlja kao jedino, ili glavno zanimanje i ima prebivalište u Republici Srbiji, podnosi zahtev reprezentativnom udruženju za utvrđivanje statusa, odnosno upis u članstvo.

Činjenica da se umetnička delatnost obavlja kao jedino, ili glavno zanimanje zapravo znači da umetnik glavni deo svojih prihoda, ili sve svoje prihode ostvaruje upravo od te delatnosti, odnosno da nije u penzijskom i invalidskom osiguranju po nekom drugom osnovu, na primer – da nije u radnom odnosu.

Ako reprezentativno udruženje prihvati zahtev umetnika i upiše ga u članstvo, upravo taj upis ima konstitutivno dejstvo i dan kada je upis registrovan u evidenciji udruženja zapravo predstavlja i dan početka obaveznog penzijskog i invalidskog osiguranja za umetnika.

Po upisu u članstvo, umetnik sa potvrdama udruženja i popunjenim i overenim obrascima M i M-A treba da ode u nadležnu organizacionu jedinicu Republičkog fonda zapenzijsko i invalidsko osiguranje (Fonda PIO), gde će mu se registrovati prijava na osiguranje. Ova prijava istovremeno znači i prijavu na zdravstveno osiguranje, što umetniku omogućava i da overi zdravstvenu knjižicu i koristi usluge iz tog osiguranja.

Penzije sveštenika

Verski službenici i sveštenici delatnost obavljaju u skladu sa crkvenim propisima, a uslužbu se postavljaju dekretom crkvenih vlasti, a na isti način se i razrešavaju. Donošenjem dekreta o postavljenju, ova lica stiču i svojstvo osiguranika pa im od tog dana teče i obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.

Verski službenici, kao i umetnici, plaćaju doprinose prema osnovicama osiguranja koje ne moraju da odgovaraju njihovim ostvarenim zaradama. Za sveštenike i verske službenike, uplata doprinosa za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje vrši se iz budžeta Republike Srbije, u visini najniže mesečne osnovice. Osiguranik može da se opredeli i za neku višu osnovicu,  iznos razlike između najniže i opredeljene osnovice uplaćuje sam osiguranik, ili crkva, odnosno verska zajednica.

O opredeljenoj osnovici obaveštava seporeskauprava koja i vrši zaduženje doprinosima za penzijsko i invaidsko osiguranje i ta osnovica ne može da se menja u toku godine. Umetnici takođe doprinose uplaćuju prema zaduženjima poreske uprave, gde se vodi i evidencija o uplatama.

Prema odluci iz 2003. godine, grad Beograd uplaćuje doprinose za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje umetnicima za umetnike koji imaju prebivalište na teritoriji grada Beograda koji ispunjavaju određene uslove. Kao i za verske službenike, doprinosi se uplaćuju do visine najniže osnovice osiguranja, a broj umetnika za koji se uplata doprinosa vrši na ovaj način ograničen je gradskim budžetom, pa u slučaju da broj prijavljenih prelazi mogućnosti, prioriet imaju oni sa dužim stažom osiguranja.

U slučaju kada umetnik ostvaruje i prihode po ugovoru o delu, ili autorskom ugovoru, počev od 2006. godine prijave o ovim prihodima (M-UN) predaju se poreskoj upravi, a ne Republičkom fondu za penzijko iinvaidsko osiguranje.

Ovakopredate prijave uračunavaju se u osnovicu osiguranja, odnosno poreska uprava umanjuje zaduženje za uplatu doprinosa za iznos uplaćen po prijavljenoj ugovorenoj naknadi. Umetnici i verski službenici često se, u periodu u kom obavljaju samostalnu delatnost, angažuju po ugovoru o radu, najčešće u obrazovnim institucijama.

U slučaju da se lice koje je  obaveznom osiguranju po osnovu obavljanja samostalne delatnosti zaposli, prema važećim zakonskim propisima osiguranje po osnovu radnog odnosa je prioritetno i prekida ranije osiguranje.

Do problema može da dođe u slučaju da se radni odnos obavlja sa nepunim radnim vremenom, zbog čega u tom periodu osiguranik može da ima staž osiguranja utvrđen u trajanju kraćem od kalendarskog iako paralelno sa zaposlenjem i dalje obavlja samostalnu delatnost, čak i u slučaju kada su za samostalnu delatnost uplaćeni doprinosi, koji će u tom periodu samo uvećati osnovicu osiguranja.

O ovome osiguranici moraju da vode računa, kako ne bi došli u neprijatnu situaciju prilikom podnošenja zahteva za ostvarivanje prava na penziju.

Važno je naglasiti da osiguranik ima obavezu da o svim promenama u toku osiguranja obavesti Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje, kako bi se blagovremeno registrovale odgovarajuće prijave u matičnu evidenciju.

Dakle, promene statusa u članstvu u reprezentativnom udruženju, odnosno donošenje dekreta od strane crkve, ili verske zajednice, predstavljaju osnov za promene u osiguranju. Posebno treba voditi računa o prestanku osiguranja, jer retroaktivni unosi u evidenciju udruženja nemaju dejstvo, već se prestanak članstva utvrđuje sa danom kada je promena registrovana, o čemu udruženja izdaju potvrde u skladu sa zakonskim propisima.

Tekst objavljen u Glasu osiguranika Fonda PIO