Početna Draganova nagrada Draganova nagrada 2016. Ljubica (Zemun): Leskovac, Ohrid, Skoplje

Ljubica (Zemun): Leskovac, Ohrid, Skoplje

Ljubica (Zemun): Leskovac, Ohrid, Skoplje

Pesma sa II konkursa za najbolji putopis starijih osoba „Draganova nagrada“, kategorija „Najbolja putopisna pesma“.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija: Skoplje

Vreme brzo leti – meseci, nedelje, dani i sati i to vreme niko ne moze da vrati!
Ostaju nam samo uspomene da se rado sećamo na to prošlo vreme.
Evo šta ja mogu, bar ću pokušati: da nas zapis ovaj u to vreme vrati
I oživi ono davno prošlo vreme turističkog „Zemuna“ što nam uvek ispunjava zelje.

LESKOVAC, OHRID, SKOPLJE – od 1.9. do 4.9.2013. godine

U svitanje prvog septembarskog dana, skupila se ekipa svima dobro znana
ostavljamo nedeljni pospani grad i u novu avanturu krećemo sad.
Kud nas vodi turistčko i opet nam ispunjava želje,
zamisao danas je da se malo na jug krene.

Vozi Bobo vozi skroz, da se hvata zadnji voz, vozi Bobo do Leskovca grada
da se proba ta roštiljijada.
Ovaj voz nema šina, on se meri ćevapima. A vagoni medaljoni, pljeskavice i ražnjići
hitno, žurno treba stići.

Sunce zracima miluje polje, zelenilo obojilo bregove, dolove
A toranj avalski u punom sjaju, krasi beogradsku panoramu.

Izmešani dim Leskovcem se vije, sakupljeni gosti iz cele Srbije.
Svud po svetu dobar glas bije, ponosni su domaćini Leskovca Srbije,
I ne samo po roštilju da je poznat sad, mnoge znamenitosti krase ovaj grad!

Uz Nigeriju i Užice iz Vučja su kilovati potekli iz žice.
Pa i danas iz žice kilovati jure, naširoko šalju kilovate struje.
Crkva Svete Trojice, znamenite zanatlije, crkva Odžaklija u svetu je nigde nije,
Muzej gradske kuće, muzej ovog grada, sve važne znamenitosti u njemu su sada.

Istorija ovog grada stara više milenija ponosi se gradom Justinijana Prima
sagradi ga car Justinijan za svoju caricu, sagradi ga, sagradi, za svoju dečicu!
Zaljubi se caricica mlada u svinjara svoga grada, car ne htede za to znati
zato hitro poče bežati, kuda su prolazili, imena su ostavljali!

Preko reke Caričice, preko reke Svinjarice, lovila ih vojska silna Justinija Prima
Poražena vojska, nadmudren je car, al’ sudbina uze zaljubljeni par
I danas pripoveda se legenda stara – zaljubi se caričica u jednog svinjara…

U sutonu dana, tone sve u san, prepun emocija, ispunjen je ovaj dan.
U sutonu ostaje leskovačka panorama.
I dalje joj dim se vije,
a pred nama put je dalje do granice Srbije.
Obrisi skopske noci poglede mame, u mraku se nadziru njene panorame.
U po noći, utonusmo u blaženi san i zavrsi se prvi božanski dan.

DRUGI BOŽANSKI DAN 2.9.2013.

Biserno jutro drugog septembarskog dana, za izazov je ohridska panorama.
Ohrid se rasuo u ovoj prirodi, lepotom daruje ovaj kraj.
Plavi se plavi, ko da je more, nigde mu se ne vidi kraj.
Razigrani biseri, šljašte na sve strane, radoznalom turisti poglede mame.
Razigrani biseri pogled mame, izmamljuju uzdahe svake dame.

Ohrid sa kopna, Ohrid sa vode, živopisne slike ove su prirode.
Srce prepuno osećanja, ispunjava ohridska panorama.
A čarsijom starom miris pita, baklava se širi,
ko’ sladoled probao nije, ko da u Ohridu ni bio nije.

Priroda je živopisna izvorište Drima, okružena Galičicom ponosi se svetinja.
Sagradi je Sveti Naum, za života dok je bio Gospodu posvećen
u njoj život provodio.  Gospod ga nagradi i oduze zemne mu dane,
srce i dalje kuca, ne može da stane.

U grudima Naumovim, srce kuca, ko nekada dok je duša,
zemni život boravila, za vernika svakog, Naum milost ima.
I dan danas Sveti Naum od Gospoda milost traži
za vernika svakog milost ko potraži.
Jer Gospodu nije važno ko je koje vere,
za njega je svako isti ko zatraži isceljenje.

Svakog dana reka ljudi, nije važno koje vere,
svakog dana od Nauma, moli isceljenje.

Sve lepote ovog dana, ostaće u sećanju mnogih upisana,
priroda polako utonu u san i završi se drugi božanski dan.

TREĆI BOŽANSKI DAN – 3.9.2013.

Trećeg božanskog jutra, čeka nas predivna maršuta.
Pun emocija, osećanja, obećava Ohrid i ovoga dana.
Dan duhovni za pamćenje svima, Vesna će nam predstaviti
šta sve Ohrid lepo ima.

Istorija ovog grada još pre nove ere, o životu u njemu i dan danas vele.
Lihnidos je stari grad, uz obale hrida, dobi ime Lihnida.
Uz obale hrida nasta ime Ohrida.

Mučen beše narod vladavinom Rima, da ih spase, Gospodposla svoga Sina.
Zavole ga narod, primi veru Hrista, u srcima mnogih hrišćanstvo zablista.
Ko se god drznuo, primit veru Boga, u areni mučen je za života svoga.
Dok su u njoj uživali tela su im raspinjali, a dok su se veselili kidale ih divlje zveri.

Odavno su prošla teška tužna leta, a arena i dalje ostala je sveta.
Isključivo služi u starome delu grada, za veselje i zabavu,
učestvuju i dolaze sa svih strana sveta, po tome su i poznata Ohridska leta!

Da se drvo seče, da se papir pravi, zadržao je Ohrid, ovaj zanat stari.

Kad Rimljani odoše i hrišćanstvo poče da se budi, na Ohridu pojaviše se učeni
ljudi. Sveti Kliment, Naum, Ćirilo,Metodije, da se znade za te dane, učili
su ljude znane. Da se piše glagoljica, da se piše ćirilica.

Sveti Naum, Kliment za života svoga, načiniše svetinje za hrišćane Boga.
Načiniše svetinje, verom da blista, za nagradu od Boga, duša im blista.
Dolaziše hrišćani da se Bogu mole, Osmanlije ih pretvoriše u džamije svoje.

Al božija sila, zaista je jaka, iz zidova evo, opet tih fresaka.
Iako su od maltera, od kreča,od boje, iz maltera prikazuju staro lice svoje.

Kad Osmanlije odoše i ožive Ohrid grad, al’ ubrzo neki novi, porušit ga hteše tad.
Nekako se nagodiše, da se za njeg’ otkup plati, ne bil’ svoje svetinje mogli zadržati.
Davao je narod sve što zlatom sija, ali malo beše, gde još zlata ima?
Iz svetinje za otkup, staviše Krst Sveti, da tirana omekša, da s’ gradu ne sveti.

Kad ugleda tiranin kojim sjajem vera blista, poljubi Krst Sveti, duša mu zablista
primi veru Hrista, spasi Ohrid grad i danas o tome pripoveda ovaj grad.

Biljanini izvori gde izvorna reka blista, Biljanini izvori za divljenje svih turista!
Biljana je, nekad davno, belo platno belila ovog dana od mnogih uzdahe mamila!
I još mnogo lepog za izazov Ohrid ima, al’ nas  Mira povede na izvore Crnog Drima.

Rasulo sunce zrake po vodi, lepotom daruje ovaj kraj, buk Drima pažnju usmerava svima
dičeći se svojim penušavim talasima.

Uz biserne obale, Strugu krase i svetinje na izvoru gde je izvorište svetinje su
Majke Bogorodice Kaliske, i nigde u svetu nema da je majci crno licePresvete Bogorodice.

I ovde su tirani se svetili Bogomajku Kalisku u jezero bacali,
al božja sila zaista je jaka, vrati se ikona kod svojih fresaka.
Potom su je lancem okovali na dno jezera ponovo bacali al’ božja sila zaista je moćna
silina i moć iz ikone sja, od lanca se otkinula u svetinju ponovo vratila.

Kako ste je vezali, stegnite bolje, besneo je tiranin na vojnike svoje!
Još silnije i još jače lancima je okovaše u Ohrid je baciše s’željom da je nikad ne vide više!
Al’ božja sila i Kaliska majka, pokidaše lance, s’ jezerske dubine, vrati se opet u kaliske svetinje!

Iz majčinog i ako joj crno lice pokaza se moć Kaliske Bogorodice.
I sad u svetinji pokazuje svoje moći verniku iskrenom rado će pomoći.

A Struga je i grad divne poezije za „Zlatni venac“ stihovima se bitka bije
za „Zlatni venac“ stihovima se bitka bije pesnicima svetske istorije!

Da se igra, da se peva uz cašicu dobrog vina, Nikola nam priredi zabavu za pamćenje svima.
U „Evropi“ zabava je bila fina, orkestar je svirao „Prima“
nadmeće se makedonsko devojče i srpsko jeleče, makedonsko oro i čačansko kolo.
Sakupljena vesela družina i bratska Makedonija zajedno se udružiše i veselo kolo sviše
od Bitola do Srbije razigrano kolo vije. Uz Bajagu i „Bisere“, završi se to veselje
odavno je pala noć, trebalo je na počinak poć, duša puna osećanja ispunjena ovog je
trećeg božanskog dana.

ČETVRTI BOŽANSKI DAN – 4.9.2013.

Četvrti božanski dan u srcu je tuga, u duši žal, napušta se ovaj božanski raj!
Oj Ohride! Kao more plavi ostaće nam u sećanju večno ovi dani,
Oj Ohride! Pesmom opevan, u srcima mnogih bićeš zapisan.
Pamtiće se dugo tvoja panorama, gostoprimstvo upućeno nama ostaju za nama
ohridski vali bisernim sjajem okupni.

Za utehu, reče nam Mira, i u Skoplju mnogo lepog ima.
Nekad davno, u prošlome veku zemljotresom skrhano mu lice, a danas u punom sjaju
šljašti izgled prestonice!
Most kameni zubu vremena odoleva, naudit mu nije mogla ni kada se tresla zemlja,
sa jedanaest lukova na temelju čvrsto stoji, sa jedanaest lukova da obale grada spoji.

Sva u sjaju bljest sija crkva Svetog Dimitrija, trijumfalna kapija, bistra Samoila
Ćirila i Metodija, Nauma i Klimentina
I Filip Drugi uz Aleksandra u centralnom trgu ovoga su grada.

Vreme od tri sata zaista je kratko, sad da se vidi i da živi skopsku grad.
Na zalasku božanskoga dana, pređe se makedonska grana,
a Boban ka prestonici „plovi“ da se zadnji deo destinacije osvoji.

Sa Avale toranj u punome sjaju, putokaz je da smo stigli svome kraju.
Završi se mini-odmor, od četiri dana, u punom sjaju blješti beogradska panorama.

Boban nas srećne vrati, najlepšoj ulici našega grada
iz koje nas u svaku avanturu vodi, turističko „Zemuna“ našeg grada.

Ljubica Stefanović, Zemun


Spisak objavljenih priča i pesama sa II konkursa za najbolji putopis starijih „Draganova nagrada“ pronaći ćete u članku: Radovi sa II konkursa za najbolji putopis starijih „Draganova nagrada“