Početna Magazin Godine Kultura utiče na sticanje mudrosti sa godinama?

Kultura utiče na sticanje mudrosti sa godinama?

Kultura utiče na sticanje mudrosti sa godinama?

Iako je istina da neki stariji ljudi gube deo kognitivnih funkcija vremenom, čak i oni mogu da nađu utehu u činjenici da su zapravo mudriji sada nego što su nekada bili i da su zapravo mudriji od prosečne mlade osobe. Ali da li je baš uvek i kod svih naroda tako?

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Iako je istina da neki stariji ljudi gube deo kognitivnih funkcija vremenom, čak i oni mogu da nađu utehu u činjenici da su zapravo mudriji sada nego što su nekada bili i da su zapravo mudriji od prosečne mlade osobe. Ali da li je baš uvek i kod svih naroda tako?

Izgleda da to u velikoj meri zavisi od toga gde živite. Istraživač sa Univerziteta Vaterlu Igor Grosman i njegove kolege 2012. godine su objavili istraživanje u kome su intervjuisali slučajnim odabirom izabrane Amerikance i Japance u vezi sa njihovim reakcijama na sukobe među ljudima.

Otkrili su da su, kao što je i očekivano, stariji Amerikanci mudriji od mladih i sredovečnih Amerikanaca. Istraživači su se, međutim, iznenadili kada su analizirali odgovore japanskih učesnika istraživanja. Otkrili su da „starije životno doba nema veze sa mudrijim odgovorima Japanaca“.

U osnovi, Japanci svih životnih dobi pokazali su se podjednako mudri kao stariji Amerikanci, a značajno mudriji od mladih i sredovečnih Amerikanaca.

Grosman i njegove kolege intervjuisali su 186 Japanaca i 225 Amerikanaca. Učesnici istraživanja bili su starosti od 25 do 75 godina a, zato što su izabrani sistemom slučajnog uzorka, može se reći da predstavljaju američko i japansko stanovništvo, odnosno osobe koje stanuju u američkoj saveznoj državi Mičigen i u Japanu.

Učesnici istraživanja su čitali pisma koja su upućena kolumnisti koji daje životne savete u vezi sa međuljudskim sukobima između braće i sestara, prijatelja i supružnika. Zatim su odgovarali na niz pitanja poput: „Šta mislite da će se desiti nakon toga?“ i „“Zašto mislite da će se to odigrati na taj način?“

Obučeni asistenti su slušali snimljene odgovore učesnika i svaki odgovor ocenjivali za određene aspekte mudrog rezonovanja. Prethodnim istraživanjima je utvrđeno da mudro razmišljanje obuhvata:

  1. uzimanje u obzir perspektive drugih,
  2. shvatanje činjenice da se događaji mogu odvijati na različite načine,
  3. prepoznavanje granica sopstvenog znanja i
  4. traženje kompromisa.

U Grosmanovom istraživanju, Japanci svih životnih dobi postigli su mnogo bolje rezultate od Amerikanaca, iako je razlika najmanja kada su u pitanju najstariji učesnici. Muškarci i žene postigli su približno iste rezultate u obe zemlje, a pokazalo se da je mudro razmišljanje u vezi sa visokim obrazovanjem i profesionalnim ugledom.

Ali ono što se najviše ističe jeste podatak da mudrost postaje sve veća sa godinama kod Amerikanaca, ali ne i kod Japanaca. Japanski učesnici su postigli relativno visok uspeh, bez obzira na godine. Čak i najmlađi Japanci u proseku su postigli bolji rezultat nego najstariji Amerikanci.

Grosman i njegove kolege smatraju da Japanci obično stiču mudrost o tome kako rešiti međusobne sukobe ranije nego Amerikanci. Japanska kultura naglašava skladne odnose i „uklapanje“ do stepena koji je retko viđen u američkim domaćinstvima. Kao rezultat toga, Japanci su obično osetljiviji i prijemčiviji za znakove među ljudima i motivisani su da potvrde svoju povezanost sa drugim ljudima.

U SAD, poznata je izreka: „Točak koji škripi biva podmazan“. Dok, međutim, dobro poznata japanska poslovica upozorava: „Ekser koji štrči biva odsečen“.

Zbog svih ovih razloga, smatraju istraživači, Japanci izgleda da razviju mudro razmišljanje rano, mnogo ranije nego većina Amerikanaca. Kao rezultat toga, stariji su mudriji u SAD, ali ne i u Japanu.


Komentar Penzina:

Ovo istraživanje je svakako donelo zanimljive podatke. Međutim, objašnjenje razloga razlike između Amerikanaca i Japanaca i zaključak da stariji Japanci nisu mudriji, ne deluje nam uverljivo. Ako ništa drugo, mogla bi se naći i druga objašnjenja.

Ono što je izvesno jeste da kultura u kojoj osoba odrasta utiče na razvoj njenog razmišljanja.

Ali, šta da su ispitivani drugi „pokazatelji“ mudrosti? Jer, mudro razmišljanje se ne ogleda samo u mudrom rešavanju sukoba među ljudima. Ako tu ne postoji razlika među mladim i starijim Japancima zbog toga što je ovo nešto čemu japanska kultura posvećuje pažnju, šta je sa drugim „vidovima“ mudrosti?

Bilo bi zanimljivo videti da li ono što nije u fokusu njihovoj kulturi, ali je važno za život čoveka, sa iskustvom koje se dobija sa godinama života dobija mogućnost da bolje bude shvaćeno i „obrađeno“. Da li na te teme stariji Japanci pokazuju više mudrosti od svojih mlađih sunarodnika.