4 stuba zdravlja

Tajna fizičkog i mentalnog blagostanja zapravo i nije neka posebna tajna. Ako se fokusiramo na četiri ključna stuba zdravlja, utrećemo put zdravom životu. Ti stubovi su poznati svima. Treba ih samo ugraditi u svoj život.

Neprestano se pojavljuju saveti za instant rešenja za sticanje, poboljšanje ili očuvanje zdravlja. Srećom, kako dođu, tako i prođu. Srećom, jer su mnogi od tih saveta neutemeljeni i neprovereni. Uprkos velikim obećanjima – da će neka supernamirnica ili vežba učiniti da budemo u najboljoj formi, istina je da ne treba da se zakačimo za svaki novi savet, niti papreno platimo svaki novi metod/suplement/tretman – da bismo bili zdravi.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Četiri stuba zdravlja

Kada se sve uzme u obzir, sve se svodi na četiri osnovna stuba zdravlja. Treba kvalitetno jesti, umereno ali stalno vežbati, naučiti kako se upravlja stresom i dovoljno spavati. Ako se život postavi na ova četiri stuba zdravlja, organizam će biti u stanju da se odupre bolestima.

Savremena medicina – ona koja se uči i praktikuje u zapadnom svetu kome (u ovom smislu) pripadaju i naši prostori, do skoro se fokusirala isključivo na lečenje bolesti. Danas se sve više prihvata ideja da je zdravlje više od medikamentozne terapije. Ključ je u holističkom* pristupu.

1) Ishrana

Šta je tajna jednostavne, zdrave ishrane? Raznovrsnost.

Izaberite različite vrste povrća, voća i drugih biljnih namirnica, jer svaka sadrži fitonutrijente koji doprinose zdravlju na jedinstven, njima svojstven način. Isto važi i za namirnice bogate proteinima. Probajte nove vrste ribe, različite vrste mesa i mahunarki. Ne zaboravite na orašaste plodove i semenke.

Neretko etiketiramo određene namirnice kao „loše“. Loš može biti samo kompletan način ishrane. Pre svega treba voditi računa da ishrana bude dovoljno raznovrsna. Ako je jedino povrće koje jedete – krompir, to nije zdravo. Ne zato što je krompir loš, već zato što je vaša ishrana monotona.

Boje mogu biti odličan način da procenite da li je vaša ishrana kompletna. U tanjiru, tokom dana, treba da budu zastupljene sve boje – od plave i ljubičaste, preko žute i smeđe, do narandžaste, crvene i zelene. Namirnice različitih boja nude različite korisne materije našem organizmu. Uz to, čine obroke zanimljivijim i bogatijim ukusima.

2) Fizička aktivnost

Čak i ako je osoba vitka, veoma je važno da bude i fizički aktivna. Naučne studije su pokazale da su gojazne osobe koje su u formi zdravije u vitkih, ali neaktivnih ljudi.

Cilj je da se fizičkom aktivnošću bavimo najmanje 150 minuta nedeljno. Ova aktivnost treba da bude raspoređena na pet ili šest dana, a ne na dva ili tri. Ljudsko telo ima više koristi od svakodnevnog kardiotreninga tj. svakodnevnog ubzavanja otkucaja srca i povećanja potrošnje kiseonika. Baš kao što na naš organizam više utiče hrana koju konzumiramo čitave nedelje, nego gozba u kojoj smo uživali tokom jednog, posebnog dana.

Dva dana u toku sedmice treba se fokusirati na vežbe snage i fleksibilnosti. One su važne za zdravlje kostiju i mišića te utiču na sprečavanje povreda. Ostalim danima treba izabrati kardioaktivnosti, kako bi se ojačalo srce.

Osim toga, kretanje poboljšava kognitivne funkcije, umanjuje stres i anksioznost. Redovno vežbanje će pomoći svakoj osobi da ostane aktivna i vitalna u godinama koje su pred njom.

3) Stres

Stres je neizbežan. Ono što šteti našem zdravlju jesu njegovi zbirni uticaji koji se nakupe s vremenom. Hronični stres je povezan s nizom zdravstvenih problema, uključujući anksioznost i depresiju, povećanje telesne težine, hronične upale, probleme s probavom, čak i na neplodnost i loše pamćenje.

Način da se izbegnu posledice kumulativnog stresa jeste da se sa njim suočimo na vreme. Ideja je da postanemo psihološki fleksibilni. Ili, drugim rečima, da naučimo samoumirujuće tehnike koje će ublažiti stres.

Potrebno je da prvo shvatimo koje su to neprijatne emocije koje su povezane sa ordređenim događajima ili ljudima. Zatim treba upotrebiti određene strategije da bismo prestali da se osećamo nelagodno. Kada naučimo kako da uspostavimo emotivnu ravnotežu u neprijatnim situacijama, postaćemo otporniji na stres.

Studije pokazuju da nije stres sam po sebi taj koji ima toksično dejstvo na naš život, već da do toga dovode naši stavovi i uverenja o stresu.

4) Spavanje

Odmor je neophodan za mozak. Dok spavamo, mozak se čisti od otpadnih materija i skladišti energiju. San, takođe, održava dobar rad srca i cirkulaciju, kao i dobru probavu. Još nije poznato zbog čega moramo spavati da bi se svi ti procesi u našem organizmu regulisali. Ali je nesporno utvrđeno da je to neophodno.

U proseku, ljudima je potrebno sedam do osam sati sna svake noći. Mnogi ljudi tvrde da im je dovoljno i pet sati. Međutim, oni samo uspevaju da funkcionišu tokom dana. Pojmovi „funkcionisati“ i „živeti zdravo“ nisu sinonimi. Briga o zdravlju veoma je važna, a dugoročni nedostatak sna povezan je sa mnogim bolestima.

Treba prvo razmisliti, i na osnovu dotadašnjeg iskustva zaključiti koliko je sati sna neophodno svakog dana. Taj broj zatim treba staviti u okvir čitave sedmice. Dakle, imamo sedam dana da obezbedimo sebi 42, 49, 56 ili 68 sati sna.

Istraživanja pokazuju da čak i ako spavamo „na rate“, dugoročno možemo imati iste koristi kao i oni koji čvrsto spavaju svojih sedam-osam sati svake noći. Važno je samo da nadoknadimo nedostatak sna tako što ćemo sutradan odspavati malo više.

Fotografija: Lotos, kazuend sa Unsplash 

* Holizam je shvatanje da jedan organizam može da funkcioniše samo kao celina i da ga kao takvog uvek treba posmatrati.