Penzin često piše o savremenim dostignućima nauke u oblasti dizajna ortopedskih pomagala uz primenu računarskih tehnologija, ali, i nas je iznenadilo da je jedan deo ove priče počeo na Institutu Mihajlo Pupin, u Beogradskoj školi robotike…
Godine 1963, na IMP-u začeta je „Beogradska škola robotike“, kada je profesor Rajko Tomović (1919–2001) započeo izradu prve protetičke robotske šake (na slici gore).
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
– „Beogradska šaka“ imala je mioelektrično upravljanje i senzorsku povratnu spregu i mogla je da izvede dve ključne radnje – stiskanje u pesnicu i skupljanje sa ispruženim prstima. Iako nije upotrebljavana u kliničke shrhe, šaka je korišćena za istraživanja koja su uticala na dalji razvoj robotskih ruku – piše portal Elementarium.
Beogradsku školu robotike vodio je, između ostalih, i profesor Miomir Vukobratović (1931–2012), naš najpoznatiji istraživač u ovoj oblasti, koji je ostavio veliki trag u svetskoj humanoidnoj robotici.
Njegovi prvi radovi bili su iz oblasti matematičkog modelovanja antropomorfnih aktivnih mehanizama. Međutim, najvažniji korak u razvoju Beogradske škole robotike bio je njegov rad o tački nula momenta, objavljen još 1969. godine.
Reč je o teorijskom modelu kretanja humanoidnog robota na kome se i danas zasniva kretanje svih vrsta androida. Pre nego što je ovaj model kretanja počeo da se primenjuje kod humanoida, roboti su imali veliki problem sa održavanjem ravnoteže u pokretu. Princip koji je osmislio profesor Vukobratović i danas se, gotovo pola veka kasnije, primenjuje kod mnogih čovekolikih robota, uključujući i Hondinog ASIMO robota o kome je Penzin takođe pisao.
Već tokom 1971. godine istraživanja su se okrenula praktičnom radu i razvoju prvog aktivnog egzoskeleta – „robotskog odela“ koje se nosi uz telo i njegova namena je da poveća snagu i brzinu kretanja čoveka.
Prvi egzoskelet napravljen u Srbiji služio je da pokrene ekstremitete paraplegičara tako što je nadoknađivao do 50 odsto sile potrebne za pokretanje tela.
Više o egzoskeletu profesora Vukobratovića sa IMP Beogradske škole robotike čitajte na portalu Elementarium.