Beneficirani staž za samostalne osiguranike

Oni koji sami uplaćuju doprinose mogu da ostvare beneficirani staž ako su dokazali da su radili na teškim poslovima i uplaćivali uvećane doprinose.

Pravo na beneficirani radni staž nije privilegija samo zaposlenih kojima poslodavci uplaćuju doprinose. Osobe koje same uplaćuju doprinose, takođe imaju pravo na beneficirani radni staž. Uslov je da se utvrdi da su zaista radili teške i opasne poslove koji su zakonski obuhvaćeni beneficijom.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Ukoliko se potvrdi da su radili na ovim poslovima, samostalni osiguranici imaju obavezu da uplaćuju uvećane doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. Jedino na taj način može da im se računa staž s uvećanim trajanjem.

Neophodno je proveriti sve podatke, kako bi došlo do iznenađenja kada se podnese zahtev za penziju. U matičnoj evidenciji Fonda PIO može se proveriti da li se u staž obračunava i beneficija.

Ako su svi ostali uslovi za penziju ispunjeni, ali nema uplaćenih uvećanih doprinosa za beneficije, uvećani staž se neće ni videti u penzijskom rešenju.

Penali za prevremeno penzionisanje

Bilo da je reč o osiguranicima koji sami plaćaju doprinose ili o onima za koje to čini poslodavac, za sve važe „penali“ ukoliko odu u prevremenu starosnu penziju.

Zakon je septembra 2018. godine izmenjen u pogledu određivanja procenta umanjenja pri određivanju prevremene starosne penzije. Broj meseci ranijeg odlaska u penziju računa se sada u odnosu na sniženu starosnu granicu, a ne na godine života. To je povoljnije od ranijeg propisa.

Član 70g
Izuzetno od čl. 70a i 70b Zakona, osiguranicima kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem i koji imaju pravo na snižavanje starosne granice primenom člana 20. ovog zakona za priznavanje prava na starosnu penziju, visina prevremene starosne penzije određuje se tako što se umanjenje vrši za svaki mesec ranijeg odlaska u penziju u odnosu na starosnu granicu utvrđenu snižavanjem

Ovi penali umanjuju penziju za 0,34 odsto za svaki mesec ranijeg odlaska u penziju, ali najviše do 20,4 odsto.

Sniženje se računa od 65. godine za muškarce i od 62 godine i šest meseci za žene u toku 2019. godine, odnosno od 63. godine za žene u 2020. godini. Oni koji na ovakav način ostvare penziju neće plaćati penale. Starosna granica može da se snižava najviše do 55 godina,.

Ovo se ne odnosi na zaposlene koji su na radnim mestima s koeficijentom 12-18, gde su efektivno proveli dve trećine ukupnog radnog staža. Njima se starosna granica snižava do 50 godina života.

Beneficirani staž za vojna lica

Na staž sa uvećanim trajanjem mogu da računaju i profesionalna vojna lica koja su provela vreme u oružanim akcijama, na lečenju i u zarobljeništvu.

Trajanje staža može se uvećati za najviše 50 odsto u odnosu na efektivno trajanje kod profesionalnih vojnih lica koja su vreme provela na ratištu u oružanim akcijama, na lečenju ili u zarobljeništvu.

Obračunavanje beneficiranog radnog staža

Radnik s beneficijom može po više osnova da ostvari pravo na penziju.

Zaposleni koji imaju najmanje dve trećine beneficije od ukupnog staža imaju pravo na sniženje starosne granice. Kod njih se na svakih pet godina provedenih na radnom mestu gde se godina računa kao 14 meseci, ona snižava za jednu godinu.

Na svake četiri snižava se za one kojima se godina računa kao 15 meseci. Kod onih kojima se godina računa kao 16 meseci, ona se snižava na tri godine. Na svaku godinu i šest meseci snižava se za staž gde godina „vredi“ 18 meseci.

Izvor: Večernje novosti
Fotografija:
Victor L za Pexels