Ako nije Alchajmer, šta bi moglo da bude?

Demencija ima tendenciju sporog razvoja pa kada se mentalno stanje osobe iznenada promeni, to za nju nije uobičajeno i treba da nas navede da tražimo druge uzroke…

Kada starija osoba počne da zaboravlja, da ponavlja već ispričano, da vidi stvari koje ne postoje i da se gubi u kraju kojim prolazi već godinama, često sebi govorimo da to možda nije demencija, piše novinarka Pola Spen na blogu Njujork Tajmsa The New Old Age. Ponekad je zaista reč o drugom, potencijalno izlečivom problemu.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Kada lekari pretpostavljaju da je u pitanju Alchajmerova bolest, oni su u pravu u 50 do 60 odsto slučajeva, procenjuje dr P. Murali Doraisvami iz Zdravstvenog centra Djuk univerziteta.

U 25 odsto slučajeva, može biti u pitanju drugi tip demencije (demencija sa Levijevim telima – DLT ili fronttemporalna demencija – FTD, na primer). U drugih 10 do 25 odsto slučajeva, mogu biti u pitanju zdravstveni problemi koji utiču na kognitivne sposobnosti.

Demencija ima tendenciju sporog razvoja, objašnjava dr Ronald K. Peterson, direktor Centra za Alchajmerovu bolest pri Majo klinici. Kada se mentalno stanje osobe iznenada promeni u roku od nekoliko dana ili nedelja, „to nije uobičajena slika degenerativne bolesti“. To treba da nas navede da tražimo druge uzroke.

Drugi mogući uzroci

Spisak drugih mogućih uzroka simptoma koji podsećaju na demenciju je dug: 

  • Među najčešćim uzrocima nalaze se depresija i anksioznost koji ometaju sposobnost koncentracije i memoriju, kaže Doraisvami.
  • Još jedan veoma čest uzrok jeste disfunkcija štitne žlezde. „Problemi sa štitnom žlezdom su veoma česti, a štitna žlezda ima ogroman uticaj na mozak u svim životnim dobima“, objašnjava. Najčešće je relativno lako proveriti je i lečiti.
  • Kognitivni problemi mogu biti izazvani nedostatkom vitamina B1 (tijamin) ili B12. To je jednostavno ispraviti pomoću dodataka ishrani ili injekcija.
  • Prekomerna upotreba alkohola takođe izaziva gubitak pamćenja. „Ako prestanete da pijete alkohol, ukoliko to ne uradite prekasno, mozak može da se oporavi“, kaže dr Doraisvami. Nakon godina alkoholisanja, „šteta ne može da se popravi, ali možete da sprečite pogoršavanje stanja“.
  • Poremećaji spavanja, pogotovo apneja, mogu imati negativan uticaj na kognitivne sposobnosti starijih osoba. „Njihove kognitivne sposobnosti mogu postati sporije, sa kratkotrajnom pažnjom i slabom koncentracijom“, kaže dr Petersen. „Kada osobe koje pate od apneje koriste C.P.A.P. aparat (priručni aparat za isporučivanje kontinuiranog pozitivnog vazdušnog pritiska – prim. Penzin), njima je bolje već naredne godine.“
  • Lekovi za spavanje takođe često izazivaju simptome koji podsećaju na demenciju (v. Informisanjem pacijenata smanjuje se upotreba lekova za spavanje)
  • Stotine lekova koji se izdaju sa ili bez recepta mogu da utiču na pamćenje, kaže dr Doraisvami. On nabraja niz takvih lekova: lekovi protiv mučnine i urinarne inkontinencije, stariji antihistaminici kao što je Benadryl, lekovi za srce, analgetici, antidepresivi i neki lekovi protiv anksioznosti uključujući benzodiazepine. „Selektivno propisivanje ovih lekova može pomoći osobi da razbistri misli.“
  • Među ostale uzroke spadaju i hipertenzija, dijabetes, infekcije i delirijum koji se nekad razvija u toku bolničkog lečenja (v. Akutnu mentalnu konfuziju ne treba mešati sa demencijom).

Pored toga, starije osobe mogu imati neki ili više ovih problema istovremeno sa demencijom. Lečenje drugih uzroka može da uspori, ali ne i da zaustavi kognitivno opadanje.

Dakle, više drugih zdravstvenih problema može biti uzrok simptoma koji ukazuju na demenciju i to bi trebalo ispitati ali, nažalost, kada izgleda da je u pitanju demecija, onda najčešće to i jeste u pitanju, ističe američka novinarka.

FotografijaMatt Seymour sa Unsplash