Osobe koje dožive traumu u detinjstvu i odraslom dobu mogu doživeti veće kognitivno opadanje u starosti u poređenju sa osobama koje nisu doživele traumu, zaključak je novog istraživanja.
Istraživanje je takođe pokazalo da nedavna trauma kod odraslog čoveka ima veći uticaj na neke aspekte kognitivnog funkcionisanja nego što ima trauma doživljena u detinjstvu.
„Otkrili smo da što je veća doživljena trauma, kao kada je u pitanju razvod roditelja ili smrt roditelja, to je veće kognitivno propadanje“, kaže koautorka studije Mardži Lahman, profesorka psihologije na Brendajs univerzitetu. Istraživanje je objavljeno u časopisu „Journal of Traumatic Stress„.
Istraživanje uticaja traume na kognitivno opadanje
Naučnici su proučavali oko 2.500 ljudi, starosti od 28 do 84 godine, u periodu od 2004. do 2013. Učesnici su bili deo studije „Midlife Development in the US – MIDUS“, američkog nacionalnog longitudinalnog istraživanja zdravlja i dobrobiti u odrasloj dobi.
Učesnicima je dat spisak od 12 potencijalno traumatičnih događaja. Trebalo je da odgovore da li su ih doživeli i koliko je na njih to negativno uticalo. Među događajima na spisku nalazili su se razvod ili smrt roditelja tokom detinjstva, emocionalno ili fizičko zlostavljanje, zavisnost roditelja od alkohola ili droge, ratno iskustvo, gubitak doma usled požara, poplave ili neke druge prirodne katastrofe.
Da bi se bilo koji od ovih događaja smatrao traumatičnim, ispitanici je trebalo da navedu da im je naneo ozbiljnu emotivnu bol.
Naučnici su takođe ispitanicima postavili niz pitanja da bi testirali njihove kognitivne sposobnosti u dve oblasti: izvršno funkcionisanje i epizodno pamćenje.
Izvršno funkcionisanje se odnosi na takve veštine kao što su fokusiranje pažnje, planiranje, rešavanje problema i rešavanje više zadataka odjednom. Testiranje epizodnog pamćenja obuhvatalo je pamćenje nedavno naučenih podataka. Testovi epizodnog pamćenja i izvršnog funkcionisanja sprovođeni su tokom devet godina.
Trauma i kognitivno opadanje
Naučnici su uporedili rezultate osoba koje su preživele traumu sa rezultatima onih koji su rekli da nisu. Oni ispitanici koji su naveli da su doživeli više traumatičnih događaja pokazali su veći pad kako izvršnog kognitivnog funkcionisanja, tako i epizodnog pamćenja.
Prof. Lahman kaže da do ovoga dolazi jer je trauma povezana sa stresom i depresijom za koje se zna da narušavaju kognitivno funkcionisanje. Trauma je takođe povezana sa metaboličkim bolestima, upalama i poremećajem imunološkog sistema organizma. Za njih je takođe poznato da štete radu mozga.
Naglašava se da postojanje traume ne znači automatski da će osoba doživeti veće kognitivno oštećenje kasnije u životu. Uticaj traumatskog događaja je različit. Neki ljudi su otporniji a neki se leče što može umanjiti posledice traume.
Dejstvo kognitivnog opadanja može biti suptilno i proći nezapaženo. Možda se njegov uticaj na svakodnevno funkcionisanje osobe neće osetiti.
Kada je trauma štetnija – u detinjstvu ili u odraslom dobu?
Naučnici su takođe ispitivali šta ima veći uticaj na kogniciju: novija ili traumatična iskustva iz detinjstva. Otkrili su da su osobe koje su bile izložene traumatičnom događaju kasnije u životu imale veći pad izvršnog funkcionisanja od osoba kod kojih se prvi traumatični događaj javio ranije.
Nivo pada epizodnog pamćenja nije varirao na osnovu toga kada se trauma dogodila. Naučnici smatraju da bi dodatno trebalo istražiti zašto je to tako.
Prof. Lahman pretpostavlja da je možda više prilika da se čovek oporavi od traume koja se dogodila godinama ranije, u detinjstvu. Veća je verovatnoća, kaže, da će deca biti lečena od traume. Takođe, moguće je da veća plastičnost njihovog mozga povećava šanse da će doći do dugoročnog prilagođavanja.
Izvor: BrandeisNOW
Istraživanje: Journal of Traumatic Stress
Fotografija: Michael Held sa Unsplash
Podsećamo na tekstove:
- Stresno detinjstvo utiče na zdravlje tokom života
- Rano starenje povezano sa biološkim procesom kod siromašnih
- Naučno objašnjenje veze između stresa i srčanog ili moždanog udara
- Dijabetes i predijabetes ubrzavaju kognitivno opadanje
- Hroničan uticaj rada u smenama na kognitivne sposobnosti