Redovan desetogodišnji popis stanovništva Srbije trebalo bi da se održi u aprilu 2021. godine. Još uvek se, međutim, ne zna da li će ga i u kojoj formi biti.
Pominje se mogućnost odlaganja popisa, ali i organizovanje bar jednog njegovog dela onlajn, pišu Novosti.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
U Republičkom zavodu za statistiku, kako kažu, pomno prate epidemiološku situaciju, pa će popisivanje građana od toga zavisti.
Sadržaj Popisa već je definisan Zakonom o popisu, koji je usvojen u februaru 2020. godine. Prema njemu, o građanima se prikupljaju lični podaci: ime i prezime, ime roditelja, pol, datum rođenja, jedinstven matični broj, adresa, državljanstvo, mesto rođenja, mesto iz kog se osoba doselila, datum i razlog doseljenja, period boravka u inostranstvu, bračni status, da li osoba živi u vanbračnoj zajednici, broj dece i njihove godine, nacionalna pripadnost, maternji jezik, veroispovest, obrazovanje, mesto školovanja, način putovanja u školu, pismenost, ekonomska aktivnost, zanimanje, delatnost, mesto rada i način putovanja na posao.
Do sada su samo žene pitane koliko imaju dece, a sada bi na to trebalo da odgovore i muškarci. Time će se, praktično, osim o bračnim izjašnjavati i o vanbračnim potomcima.
O odsutnim članovima prikupljaju se podaci o razlozima i dužini odsustva, mestu boravka, učestalosti vraćanja, dok se o privremeno prisutnima uzimaju informacije o razlogu i dužini prisustva, mestu stalnog stanovanja i učestalosti odlazaka tamo.
Osim ličnih podataka, Zakon je precizirao i koji podaci se prikupljaju o domaćinstvima, stanovima i drugim nastanjenim domaćinstvima. Recimo, adresa stanovanja, ukupan broj članova domaćinstva, srodnički i porodični sastav, osnov po kom porodica koristi stan i da li se članovi bave sopstvenom poljoprivrednom proizvodnjom.
Upisuju se i adresa i vrsta stambenog prostora u kome neko živi, površina, oblik svojine, broj soba, opremljenost instalacijama i pomoćnim prostorijama, vrsta energenata koje se koristi za grejanje, sprat na kom se stan nalazi, podaci o zgradi u kojoj je.
Očekivane promene u odnosu na prethodni popis
Poslednji popis sproveden je u oktobru 2011. godine. Srbija je tada imala 7.186.862 stanovnika. Broj domaćinstava iznosio je 2.487.886, a broj nastanjenih stanova 2.423.208. U zemlji je bilo 48,69 odsto muškaraca i 51,31 odsto žena. Prosek godina bio je 42,2, a starijih od 65 je bilo oko 17 odsto.
Mr Ljiljana Đorđević, načelnik Odeljenja za popis stanovništva Republičkog zavoda za statistiku kaže da se svakako očekuje smanjenje ukupnog broja stanovnika u odnosu na 2011.
Takođe se očekuje da će se pokazati dalje pražnjenje ruralnih područja, porast prosečne starosti stanovništva i porast udela starih u ukupnom stanovništvu.
Prema procenama, sredinom 2019. godine imali smo 6.945.235 stanovnika. U ove procene nisu uključene spoljne/međunarodne migracije. Prosečna starost iznosila je 43,3 godine, a svaki peti stanovnik je imao 65 ili više godina.
Kazne za laganje ili ćutanje
Svi prikupljeni podaci moraju biti zaštićeni od nelegalnog pristupa i korišćenja. Ukoliko popisivač ne obavlja posao po propisu, ako ne vodi računa o tačnosti podataka, ne čuva tajnost ličnih podataka ili insistira da se neko izjasni o nacionalnosti i veroispovesti iako ovaj to odbija, kazna je od 30.000 do 50.000 dinara.
Sankcija je predviđena i za proneveru novca sa podračuna popisne komisije – od 50.000 do 100.000 dinara.
Ako građanin o sebi, odsutnoj osobi ili detetu mlađem od 15 godina da netačne ili nepotpune podatke ili odbije da odgovori, kazna je od 20.000 do 50.000 dinara.
Izvor: Novosti
Slika: Filip Barlou