U anketi BBC-a koja je sprovedena u jedanaest evropskih zemalja – Belgiji, Francuskoj, Italiji, Mađarskoj, Nemačkoj, Poljskoj, Rusiji, Srbiji, Španiji, Švedskoj i Velikoj Britaniji, najsnažniji utisci o podelama unutar društva zabeleženi su u Srbiji.
Čak 93 odsto ispitanika u Srbiji svoje društvo smatra veoma ili prilično podeljenim.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
„Sličan trend je prisutan u čitavoj Evropi jer najmanje tri od četiri ispitanika kaže da je njihovo društvo veoma ili prilično podeljeno“, rekla je Morija Glen Gotfrid iz Ipsos Morija, britanskog ogranka globalnog preduzeća za istraživanje javnog mnjenja.
On kaže da Evropljani veruju da su razlike postale izraženije.
„Ovo može da bude posledica političke klime i zaokreta ka desnici kome svedočimo na delu kontinenta, ili je politička klima rezultat većih tenzija u društvima. Ove dve stvari su povezane“, objašnjava.
Većina Evropljana smatra da su podele u njihovim zemljama izraženije nego pre deset godina, a 47 odsto vidi svoja društva kao manje tolerantna, pokazuje ovo istraživanje.
U istraživanju koje je u 27 zemalja sveta preko interneta sproveo Ipsos Mori, 66 odsto Evropljana smatra da su njihovi narodi „više podeljeni“ nego ranije, što je najviši procenat na svetu.
Polovina Britanaca kao primer navodi podele između imigranata i domaćeg stanovništva.
To je najrasprostranjenija podela u Velikoj Britaniji, a slede religijske razlike (47 odsto), nacionalnost (41 odsto) i politički stavovi (40 odsto).
Kao i u Velikoj Britaniji, ispitanici u Nemačkoj i Francuskoj često ističu podelu na migrante i domaće.
Opstaju, međutim, i tradicionalne podele.
„Tenzije koje se zasnivaju na klasnoj pripadnosti i razlici u zaradama i dalje postoje. U Britaniji, na primer, trećina primećuje tenzije između bogatih i siromašnih, dok u Mađarskoj više ispitanika primećuje tenzije između bogatih i siromašnih nego između imigranata i domaćeg stanovništva“, objašnjava Gotfrid.
Na svetskom nivou, rezultati istraživanja su pokazali da je tri četvrtine ispitanika saglasno da su njihova društva podeljena, od čega jedna trećina kaže da su društva „veoma podeljena“.
Smatra se da razlike rastu, a velika većina tvrdi da su podele u njihovim zemljama dublje nego pre deset godina. Samo 16 odsto ispitanika smatra da su podele danas manje izražene.
Oko 80 odsto stanovništva u Srbiji čine pravoslavni hrišćani, pa nema uslova za snažne nacionalne ili verske podele.
Ipak, Srbija je rekorder u nejednakostima u primanjima među evropskim zemljama, što pokazuje prošlogodišnji GINI indeks nejednakosti.
Četvrtina stanoviništva živi ispod granice siromaštva, dok najbogatijih 20 odsto zarađuje deset puta više nego najsiromašnija petina. U Evropskoj uniji, ovaj odnos je pet prema jedan. Razlika među onima koji imaju i onih koji nemaju porasla je u prethodnih pet godina.
U sferi politike postoje oštre podele oko Kosova koje je 2008. godine proglasilo nezavisnost od Srbije. Prihvatanje nezavisnosti (bez formalnog priznanja) jedan je od preduslova za ulazak Srbije u Evropsku uniju.
Iako većina građana Srbije želi u EU, većina želi i da se Kosovo vrati. Debata je uvek žustra.
Ovo istraživanje otkrilo je i neke pozitivne pravce razvoja.
Dve trećine ispitanika saglasno je da ljudi širom sveta imaju više sličnosti nego razlika.
„Samo mali broj ljudi veruje da mešanje sa ljudima različitog porekla, kulture ili pogleda na svet izaziva sukobe“, kaže Gotfrid.
Trećina smatra da ti kontakti mogu ponekad da vode nerazumevanju koje se najčešće može izgladiti, dok 40 odsto veruje da oni mogu voditi boljem razumevanju i poštovanju.
Izvor: Danas
Fotografija: Matt Lutton, Vetrom pocepana srpska zastava, Zvečan