Smanjenje smrtnosti starijih u gradovima – lako rešenje koje nam izmiče

Smanjenje smrtnosti starijih osoba u gradovima, u određenom procentu, moglo bi se postići relativno lako u Srbiji. Nažalost, rešenje koje predlažu naučnici srpskim gradovima sve više izmiče.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Odavno je poznato i širokoprihvaćeno mišljenje da boravak u zelenilu pomaže zdravlju. Biolog sa Harvarda Edvard Vilson je 1984. godine u svojoj knjizi „Biofilija“ izneo hipotezu da se ljudski rod razvio tako da oseća ljubav prema prirodi, uključujući tu i biljke i životinje i vodene površine. Biofilija upravo to i znači: „ljubav prema živućem“.

Za zelenilo se, u epidemiološkoj literaturi, tvrdi da na neposredan i posredan način vrši zaštitni uticaj na čoveka kada je smrtnost u pitanju. Podsećamo da su holandski naučnici utvrdili da sam pogled na prirodu smiruje nervni sistem nakon stresa. Penzin je u doba zabrane kretanja starijih pisao i o tome da je priroda neophodna i u doba koronavirusa. U bilo koje doba, pak, baštovanstvo predstavlja jednu od najboljih aktivnosti za zdravlje. Pisali smo i o ideji da baštovanstvo dovodi do distorzije vremena, prebacujući nas u drugu prostornu i vremensku dimenziju.

Ne postoji nikakvo relevantno osporavanje tvrdnje da priroda ima pozitivan uticaj na ljudski rod. Naprotiv, prethodnih godina objavljeno je nekoliko istraživanja švajcarskih, kineskih, kanadskih, britanskih, američkih i naučnika iz drugih zemalja, koja potkrepljuju ovu tvrdnju. Primera radi, 2017. godine je objavljeno švajcarsko nacionalno istraživanje u kome je učestvovalo 4,2 miliona odraslih građana. Oni su u proseku praćeni 7,8 godina. Švajcarski istraživači su tada zaključili da je kod osoba koje žive u područjima sa više zelenila, manji rizik od smrtnosti. Švajcarski naučnici su tada primetili da je zaštitni efekat veći kod mlađih osoba i kod žena.

Kineski naučnici su, međutim, u nekoliko istraživanja (John S Ji, Sun S, Wang D) pokazali da stanovanje u blizini zelenih površina doprinosi većoj dugovečnosti starijih ljudi.

Postoji, dakle, brdo dokaza da život u zelenijem okruženju snižava nivo smrtnosti. Američke naučnike je, međutim, zanimalo da to kvantifikuju. Koliko promene u rasprostranjenosti zelenih površina utiču na nivo smrtnosti kod starijih osoba?

Istraživanje o koristi zelenila na smanjenje smrtnosti starijih

Maja 2022. godine objavljeno je veliko istraživanje o uticaju zelenih površina u gradovima na smanjenje smrtnosti starijih osoba. U pitanju je istraživanje naučnika sa Bostonskog univerzitteta koje je objavljeno u stručnom časopisu „Frontiers in Public Health„.

Za istraživanje su korišćeni javno dostupni podaci o stanovništvu iz američkog popisa, podaci o smrtnosti američkog Centra za kontrolu bolesti, kao i podaci o zelenilu sa Landsat satelita NASA. Cilj istraživanja je bio da se proceni u kojoj meri bi povećanje površine pod zelenilom moglo da smanji smrtnost kod osoba starih 65 ili više godina u 35 velikih gradova SAD. Naučnici su se fokusirali na tri perioda u rasponu od 20 godina: 2000. godinu, 2010. i 2019. godinu.

Da bi se izmerila količina vegetacije, korišćen je Indeks normalizovane razlike vegetacije* (Normalized Difference Vegetation Index – NDVI).
*Nismo sigurni koji se termin koristi u srpskom, odnosno, ne znamo da li je naš prevod dobar, ali znamo da se i u našoj nauci i praksi koristi NDVI.

Naučnici su zaključili da je između 34.080 do 38.187 smrtnih slučajeva kod starijih ljudi moglo biti sprečeno u periodu od 2000. do 2019. godine da se NDVI (dakle površine pod zelenilom) povećao za 0,1 jedinicu u svim gradovima uključenim u istraživanje. Sveukupno, na 10.000 starijih ljudi moglo bi biti oko 15 do 20 smrtnih slučajeva manje ako bi se povećao (NDVI) procenat zelenila u njihovim sredinama.

Naučnici sa Bostonskog univerziteta kao „slabu tačku“ ovog rešenja za smanjenje smrtnosti kod starijih navode to što neke gradove u SAD nije lako ozelenjavati zbog klime i područja (npr. u Teksasu, Novom Meksiku). Mi, u Srbiji, nemamo problem niti sa zemljištem, niti sa klimom (bar ne još uvek).

Ako je Zlatibor betoniran, šta da očekuju srpski gradovi?

Za zelene gradove u Srbiji problem predstavljaju ljudi. Ljudi koji donose odluke, ljudi čiji je posao da štite zakone i propise, a to ne rade, ljudi zarad čijeg profita se zakoni i propisi krše nauštrb svih građana…

Investitorski urbanizam vlada gradovima Srbije. A tamo gde on caruje, nema mesta za brigu o čoveku. Odličan tekst na tu temu napisao je za portal Klima101 dr Ivan Simić sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. On je, konkretno, pisao o trendu gubitka zelenila na Novom Beogradu. Infografika ispod je preuzeta iz ovog teksta sa sajta Klima101.rs i odlično ilustruje „pravac razvoja“ naših gradova.

„Postoje problemi prvog i drugog sveta. Ekologija je problem prvog sveta. Kada ljudi imaju sigurne poslove, zaradu, penzije… bave se ekologijom“, izjavila je u vreme ekoloških protesta 2021. godine premijerka Ana Brnabić.

Kako pokazuju i istraživanja o kojima smo ovde pisali, očuvanje životne sredine i borba za nju nisu zanimacije dokonih ljudi. Očuvanje životne sredine, borba za zelene i gradove po meri čoveka moraju biti prioritet. Jer, čovek je deo prirode i van nje ne može da postoji. Opštepoznato, ali kod nas očigledno zaboravljeno zarad profita manjine.

Naslovna fotografija: Beograd – Pogled sa Lešća,  Marko Nikolajević za Penzin.rs