Sastanak predstavnika penzionera i vlasti – Pokretanje sa mrtve tačke

Ove sedmice održan je sastanak predstavnika penzionera i predstavnika vlasti. Sa kojim predlozima su predstavnici penzionera išli na razgovor kod Ane Brnabić i šta je na sastanku dogovoreno, piše Ljubiša Babić, generalni sekretar Udruženja sindikata penzionera Srbije.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Odluka da se razgovara sa predstavnicima vlasti doneta je početkom maja 2022. godine na sastanku Izvršnog odbora Udruženja sindikata penzionera Srbije (USPS). Tada je zauzet stav da razgovor treba da bude obavljen sa predsednikom Srbije. Zbog složenosti situacije u kojoj se nalazimo, tada još nije bila formirana Skupština Srbije, a ni vlada. Zato je doneta odluka da se traži prijem kod predsednika. Konstatovano je da je situacija u kojoj se nalaze penzioneri teška, da zbog galopirajuće inflacije postaje sve teža iz dana u dan i da se na tom planu nešto mora uraditi.

Postojale su dve mogućnosti. Jedna je bila da se od Vlade jasno i glasno traži novac, što može da izgleda efikasno, mada nije baš popularno. Druga mogućnost bila je da se predlaže i insistira na sistemskim promenama, kako bi se dugotrajno obezbedio povoljniji položaj penzionera. Odlučili smo se za drugu opciju, jer je svima dosta kratkoročnih pomoći, koje su na nivou socijalnih pomoći i kupovine mira u državi.

Spremili smo paket predloga od 10 mera, čijom bi primenom položaj starijih sugrađana bio poboljšan na duže staze.

Paket predloga od 10 mera za poboljšanje standarda penzionera koje je spremilo Udruženje sindikata penzionera Srbije

  1. Da se penzije u 2022. godini, počevši od 1. novembra, vanredno koriguju za 24 odsto, što predstavlja povećanje od 4 odsto na godišnjem nivou.
    Obrazloženje: Vanredno povećanje penzija za novembar i decembar od 24 odsto učinilo bi da prosečna penzija za 2022. godinu bude veća 9,62 odsto u odnosu na prosečnu penziju iz 2021. godine. S obzirom da je majska inflacija (maj 2022./maj 2021.) 10,4 odsto, to povećanje bi očuvalo približno realnu vrednost penzija pod uslovom da u narednom periodu inflacija počne da se smiruje.
  2. Da povećanje penzija za 2023. godinu iznosi 19,3 odsto što bi bilo ekvivalentno iznosu decembarske penzije za 2022. godinu (38.408 dinara).
    Obrazloženje: Imajući u vidu dato obećanje predsednika i ministra finansija da će penzije na kraju 2025. godine biti između 450 i 500 evra, povećanjem penzija (38.408 dinara za 2023. godinu) za po 20 odsto za 2024. i 2025. godinu dovelo bi do iznosa prosečne penzije od 455 evra na kraju 2025. godine.
  3. U cilju poboljšanja rezultata švajcarske formule, kako bi rast penzija realnije pratio rast zarada (da prosečna penzija bude najmanje 50 odsto prosečne zarade), da u švajcarskoj formuli rast zarada učestvuje sa 90 odsto, a rast troškova – inflacije sa 10 odsto vrednosti.
  4. U cilju rešenja statusa socijalno ugroženih i lica starijih od 65 godina, koji su bez ikakvih novčanih sredstava (300.000 lica), kao i onih s najmanjim penzionim primanjima, zahtevamo da se pokrene postupak izrade socijalnih karti kako bi se utvrdila visina socijalne pomoći za navedena lica.
  5. Ukidanje negativnih poena zaposlenima koji odlaze u prevremenu penziju pre navršenih 65 godina života.
  6. Pronalaženje rešenja za povraćaj neisplaćenih sredstava penzionerima u periodu od 2014. do 2018. godine.
  7. Reformu Fonda PIO, kako bi se omogućilo redovnije njegovo punjenje i obezbeđivanje sredstava za penzije bez velikog oslanjanja na budžet Srbije.
  8. Racionalnije poslovanje Fonda PIO.
  9. Stavljanje imovine Fonda PIO u svrhu sticanja profita, a ne stvaranja gubitaka.
  10. Promenu upravljačke strukture Fonda PIO.

O čemu je razgovarano na sastanku sa predstavnicima vlasti

Predsednica tehničke vlade Ana Brnabić primila je u utorak, 23. avgusta predstavnike reprezentativnih penzionerskih organizacija. Na razgovoru sa Anom Brnabić i ministarkom rada Darijom Kisić Tepavčević i ministrom finansija Sinišom Malim bili su Milan Grujić, predsednik Udruženja sindikata penzionera Srbije, Andreja Savić, predsednik Saveza penzionera Srbije i Miloš Grabundžija, predsednik Sindikata penzionera Srbije „Nezavisnost“.

Naravno da se o svim gorenavedenim temama nije moglo razgovarati u vremenu od dva sata, koliko je trajao sastanak, ali teme su načete.

Nijedna od navedenih tema nije opovrgavana od strane predstavnika vlasti. Naprotiv, konstatovano je da su aktuelne, da po njima ništa nije rađeno u dužem vremenskom periodu, mada se za njih odavno znalo, i da će biti detaljno razmatrane na sastancima Mešovite komisije za praćenje sprovođenja i primene zakona kada su u pitanju penzioneri.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj atmosferi, uz dogovor da se za mesec-mesec i po dana Mešovita komisija sastane i počne da radi na poboljšanju sistemskih rešenja, kada su u pitanju penzioneri.

Dogovor je da će prva povećanja-usklađivanja penzija biti u oktobru ili novembru ove, a potom u januaru iduće godine.

U međuvremenu, predstavnici penzionerskih organizacija, sa jedne strane i predstavnici Vlade, sa druge, u najskorije vreme pripremaju nova rešenja za poboljšanje položaja penzionera u Srbiji. Predstavnici penzionera se moraju dobro pripremiti kako bi argumentovano zastupali i branili naše stavove. Od predstavnika vlasti očekujemo razumevanje i dobru volju, kako bi se neki od navedenih predloga počeli realizovati a samim tim i stvorili bolji uslovi za život svih penzionera u Srbiji.

Poučeni iskustvom da obećanje ponekad može da bude i „obećanje – ludom radovanje“, svesni smo da poboljšanje ukupnog položaja penzionera u Srbiji, traži dugotrajan, uporan i sistematski rad na tom polju, bez odustajanja, malodušnosti i depresije.

Moramo biti spremni na sve, pa i na organizovanje novih pritisaka na Vladu Srbije i određena ministarstva, ako bude trebalo.

Idemo dalje!

Ljubiša Babić,
Generalni sekretar Udruženja sindikata penzionera Srbije

FotografijaMiguel Á. Padriñán sa Pexels