Početna Magazin Godine Različiti aspekti inteligencije dostižu vrhunac u različitim životnim dobima

Različiti aspekti inteligencije dostižu vrhunac u različitim životnim dobima

Različiti aspekti inteligencije dostižu vrhunac u različitim životnim dobima

Ne postoji životno doba u kome smo, što se inteligencije tiče, na vrhuncu. Različiti aspekti inteligencije dostižu vrhunac u različitim životnim dobima.

Fotografija iz serijala „Oči velike kao tanjiri“

Obično se smatra da opšta fluidna inteligencija koja predstavlja sposobnost da se brzo misli i da se zapamti podatak, dostiže svoj vrhunac oko 20. godine života. Međutim, novi naučni radovi, uključujući i novo istraživanje koje je objavljeno u časopisu Psychological Science, sugerišu da različiti aspekti fluidne inteligencije kulminiraju u različitom životnom dobu.

Fluidna inteligencija je važna sposobnost da se podatak analizira, da se rezonuje, kritički razmišlja i da se rešavaju problemi.

Kristalizovana inteligencija koja se zasniva na znanju i iskustvu, takođe dostiže svoj vrhunac u životnoj dobi koja je starija od očekivane.

Godine 2011, Lora Džermajn (Laura Germine) sa Masačusetskog tehnološkog instituta (Massachusetts Institute of Technology – MIT) objavila je istraživanje koje pokazuje da se sposobnost prepoznavanja lica poboljšava sve do 30. godine kada postepeno počinje da opada. To je u suprotnosti sa teorijom koja kaže da fluidna inteligencija kulminira krajem puberteta.

Otprilike u isto vreme, Džošua Hartšorn (Joshua Hartshorne), takođe sa MIT-a, pokazao je da rešavanje zadataka vezanih za vizuelno kratkoročno pamćenje dostiže svoj vrhunac u dobi od 30 godina.

Ovi naučnici su sproveli novo istraživanje pomoću onlajn testova sa 50.000 učesnika svih uzrasta. Merili su četiri vrste kognitivnih veština.

„U određenoj dobi, postajete najbolji u rešavanju određenih zadataka, manje dobri u nekim drugim, a dostižete određeni nivo kod trećih. Verovatno ne postoji životno doba u kome ste na vrhuncu za većinu stvari, a naročito ne postoji doba u kome ste najbolji u svemu„, objašnjavaju naučnici.

Brzina obrade podataka, po svemu sudeći, kulminira rano, oko 18 – 19 godina, a zatim počinje da opada.

Kratkoročno pamćenje izgleda da se poboljšava sve do oko 25. godine, stabilizuje se tokom nekoliko godina, a zatim počinje da opada oko 35. godine.

Sposobnost procene emotivnog stanja drugih osoba dostiže svoj vrhunac mnogo kasnije, u 40-im ili 50-im godinama života.

Jedan od testova kojima je meren vokabular, a koji služi za merenje kristalizovane inteligencije, pokazao je da se vrh dostiže oko 70. godine.