Sistem javnih nabavki usporava nabavku lekova i to zdravstvenim ustanovama stvara velike probleme, istakao je na početku NIN-ove konferencije 19. februara 2015. godine Miljko Ristić, direktor KC Srbije: – Ako nam tri para rukavica pukne tokom operacije, ako nam pucaju skalpeli, a hirurški konac je neupotrebljiv, to što je cena niža ništa nam ne znači.
– Procedura javnih nabavki traje najmanje dva meseca. Mi oglasimo potrebu za lekovima, a onda ponuđači imaju predugačak rok od 30 do 40 dana za prijavu – istakao je Ristić.
On je dodao da zatim komisija ima minimum osam dana da odabere proizvođača, a tek onda sledi rok za žalbu.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
– Zbog svega toga procedura se previše prolongira. Ako ostane ovakav sistem moraćemo da trebujemo lekove nekoliko meseci ranije, što nije dobro. Naš je zahtev da se rok za prijavu smanji na sedam dana – kaze Ristić.
Zoran Radovanović, direktor KC Niš kaže da je problem na javnim nabavkama i to što mnogi nude jeftinije, ali manje kvalitetne lekove i medicinsku opremu iz Indije i Kine.
– Ako nam tri para rukavica pukne tokom operacije, ako nam pucaju skalpeli, a hirurški konac je neupotrebljiv, to što je cena niža ništa nam ne znači. A ako u toku tendera skreneno paznju na to, zamera nam se subjektivnost komisije, a ne radi se o tome, mi samo hoćemo kvalitet – kaze Radovanović.
Ministarstvo zdravlja nastoji da ne bude nestašice lekova u Srbiji i da svaki građanin ima mogućnost da se leči najsavremenijim lekovima, rekao je na konferenciji državni sekretar Ministarstva zdravlja Berlislav Vekić, navodeći da će morati da se menja Zakon o javnim nabavkama zbog problema koje zdravstvo ima na tom polju.
Na konferenciji „Farmacija: izazovi i perspektive 2015“, koju organizuje NIN Fokus, a partneri su Hemofarm i Tanjug, Vekić je rekao da je ministar zdravlja Zlatibor Lončar pokrenuo temu promene Zakona o javnim nabavkama jer su javne nabavke veliki kamen spoticanja u zdravstvu.
Objasnio je da u oblasti javnih nabavki u zdravstvu ima problema, navodeći da, kad je reč o nabavci medicinskih aparata, određeni tenderi moraju da se ponavljaju tri, četiri ili pet puta.
– To su objektivne okolnosti sa kojima se suočavamo trenutno u Ministarstvu zdravlja. Želimo da građani širom Srbije ne osete nestašicu lekova ili bilo kog drugog medicinskog aparata koji je neophodan za adekvatno lečenje – rekao je Vekić.
Govoreći o farmaceutskoj industriji, Vekić je rekao da u Srbiji nije ružičasta situacija po tom pitanju, ali ni po pitanju prometa.
– U 2011. godini zabeležili smo promet od 707 milijardi dinara, a 30 odsto teritorije Balkana potpada pod srpski promet lekova. U jugoistočnoj Evropi zastupljeni smo sa svega šest odsto – rekao je Vekić.
Ocenio je da je zabrinjavajući podatak da tri fabrike u Srbiji „Hemofarm“, „Galenika“ i „Zdravlje Aktavis“ od „kompletnog kolača“ uzimaju 80 odsto, a u Srbiji je više od 50 proizvođača farmaceutskih proizvoda.
– Naša šansa je otvaranje generičkih kompanija -rekao je Vekić i dodao da trenutno u Srbiji na tržištu imamo inovativne, generičke i originalne, odnosno brendirane lekove. Precizirao je da su inovativni lekovi zastupljeni sa šest odsto, generički sa 56 odsto, a originalni sa 38 odsto, piše Blic.