Dijagnosticiranje demencije korisno je samo ako vodi merama koje bi promenile tok bolesti, a još nije poznat tretman koji bi mogao da odloži pogoršanje demencije
Kada se kod starijih osoba javi oštećenje intelektualnih kapaciteta ili poremećaj u ponašanju, često se spominje demencija. Demencija utiče na između 10 i 20 odsto osoba starijih od 75 godina u Francuskoj. Približno dve trećine od svih slučajeva demencije pripadaju Alchajmerovoj bolesti.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Godine 2014, nije poznat tretman koji bi mogao da odloži pogoršanje demencije (izuzev u retkim slučajevima u kojima su kognitivni poremećaji izazvani reverzibilnim bolestima). Od dva pacijenta sa demencijom, manje od jednog (u proseku) se žali na probleme sa pamćenjem. Često su ljudi iz okruženja ti koji prvi primete prve znake intelektualnih poremećeja i problema u ponašanju.
Test nazvan MMS (Mini Mental State) najbolje je sredstvo koje omogućava lekaru da oceni pogoršanje, ali je i on podložan greškama. Upitnici za ljude iz okruženja ili za osoblje koje posećuje starije u njihovim kućama neophodni su za postavljanje dijagnoze demencije i korisni za ocenjivanje uticaja svakodnevnih aktivnosti i usmeravanju sprovođenja pratećih mera.
Razna stanja mogu ličiti na demenciju, uključujući i akutnu mentalnu konfuziju, čestu kod starijih osoba u određenim situacijama. Laboratorijski testovi i snimak mozga korisni su za traženje izlečivih stanja koja bi mogla biti pogrešno prepoznata kao demencija.
Dijagnosticiranje demencije korisno je samo ako vodi merama koje bi promenile tok bolesti, zaključuje se u članku objavljenom u junskom izdanju časopisa Prescrire.