Početna Magazin Godine Ekonomija 110.000 kvadrata PIO fonda ne donosi zaradu

110.000 kvadrata PIO fonda ne donosi zaradu

Imovina Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) vredi najmanje devet milijardi dinara (oko 77 miliona evra). U to nije uračunato 19 banja oko čijeg vlasništva Fond vodi sudske sporove. 

Od imovine u inostranstvu PIO je ulagao u letovalište Čanj u Crnoj Gori i oko vlasništva se trenutno vodi međunarodni sudski spor. 

Prema podacima koje je Fond dostavio Ministarstvu rada, u vlasništvu ima objekte ukupne površine 110.000 kvadratnih metara, od čega izdaje svega 1.130 kvadrata. Poslovne prostore Fonda koriste i udruženja penzionera, državni organi, gerontološki centri i sam Fond.

Iako su se često pominjali kao imovina PIO fonda, Sava centar, pojedini rudnici, klinički centri, zgrada Stomatološkog fakulteta nisu na njihovom spisku. Članovi bivšeg upravnog odbora tvrdili su da je Fond ulagao novac i u izgradnju autoputa Beograd-Niš, međutim, za ovu imovinu dokaza o vlasništvu, odnosno o učešću Fonda u njihovoj izgradnji – nema.

Pošto PIO ne uspeva da zaradi dovoljno novca država svake godine dodaje iz budžeta 40 odsto iznosa potrebnog za penzije. S obzirom da vlada želi nešto da promeni, aktuelizovana je priča o prodaji banja, odnosno pronalaženje strateškog partnera za finansijsku injekciju za razvoj lečilišta.

– Postoji mogućnosti da deo prihoda Fond ostvaruje na osnovu imovine koju poseduje, čime bi se smanjilo opterećenje državnog budžeta. Prvi korak je učinjen tako što su napravljene promene u samom ministarstvu, kao i u Upravnom odboru Fonda, od koga se očekuje efikasan rad na zaštiti interesa Fonda. Nakon toga sledi rad na stvaranju uslova da bi Fond ostvaruje zaradu od svoje imovine – kažu u Ministarstvu rada.

Osnovno pitanje je ko će uložiti novac, jer devastirane banjske komplekse neko mora da obnovi. Trenutno se razmatraju sve opcije, od ulaganja države do pronalaženja strateškog partnera.

Ono što se postavilo kao pitanje je da li država sme da prodaje imovinu PIO fonda bez njihove saglasnosti, jer je ona i Zakonom o javnoj svojini potpuno nezavisna od državnog vlasništva. Fond PIO nikada suštinski nije funkcionisao kao penzijski fondovi u razvijenim zemljama, jer se sve finansiralo iz tekućeg poslovanja.

– U jednom periodu bilo je više zaposlenih nego penzionera, i iz tog viška novca se dosta toga finansiralo, poput recimo Sava centra. Sada se broj zaposlenih i penzionera izjednačio i država mora da dotira novac za penzije. Teško je preseći preko kolena šta kome pripada – kaže Ljubomir Savić, stručnjak za privatizaciju.

Procena Fonda PIO je da je u sve objekte u 27 banja u Srbiji uložio oko 500 miliona evra. Knjigovodstvena vrednost tih objekata koju Poreska uprava koristi kao osnov za oporezivanje imovine je, međutim, neuporedivo niža. Tako je recimo vrednost objekta Specijalne bolnice „Žubor“ u Kuršumlijskoj banji svega oko 1,24 miliona evra, dok “Merkur” vredi oko 660.000 evra, piše Blic.