Srbija: Veći broj korisnika interneta od gledalaca televizije

U Srbiji je, na dnevnom nivou, veći broj korisnika interneta od gledalaca televizije, prenosi portal Udruženja novinara Srbije (UNS). Kako to utiče na informisanje?

Prema istraživanjima agencija Nilsen i Ipsos, internet je 2019. godine dnevno koristilo 72 odsto građana, dok je televiziju pratilo 69 odsto.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Na nedeljnom nivou situacija je drugačija. Čak 88 odsto građana Srbije u toku nedelje gleda neki od TV kanala, dok internet prati 74 odsto.

U UNS-u kažu da jačanje praćenja interneta na dnvenom nivou nije donelo velike promene kada je informisanje u pitanju. Naime, ljudi internet pre svega koriste da bi saznali šta rade članovi njihovih porodica i prijatelji na društvenim mrežama. Na dobijanje informacija od društvenog ili političkog značaja izgleda da ova promena medija nije uticala u većoj meri.

Srđan Bogosavljević, konsultant Ipsosa, kaže da veliku ulogu u rastu interneta imaju pametni telefoni.

Napomena Penzina: Procenat posetilaca koji posećuju portal Penzin putem mobilnih telefona raste neverovatnom brzinom. Tokom 2019. godine, čak 69 odsto poseta Penzina išlo je preko mobilnih telefona.

„U istraživanjima nam se često dešava da ljudi kažu da ne koriste internet, a zatim navedu da redovno prate na mobilnim telefonima Fejsbuk, Jutjub ili neke od društvenih mreža. Internet i dalje znatno zaostaje kao izvor političkog informisanja za televizijom“, kaže Bogosavljević.

Političke emisije su doživele dramatičan pad gledanosti. Sa druge strane, pregledi vesti i dalje su glavni izvor informisanja.

Radio stanice su na trećem mestu. Slušalo ih je 37 procenata građana tokom 2019.

Štampu – dnevnu, nedeljnu, periodičnu, kupuje 30 odsto stanovnika Srbije. Ovo je značajna promena u odnosu na period pre pet godina. Tada je čak 59 odsto građana pratilo jedan ili više štampanih medija.

Značaj društvenih mreža

Bogosavljević je primetio i da su u Sjedinjenim Američkim Državama, na primer, društvene mreže odigrale veliku ulogu u pobedi Donalda Trampa na predsedničkim izborima 2016. godine.

„Mi smo imali pre Trampove pobede još neverovatniji primer uticaja društvenih mreža, kada je Fejsbuk imao ogromnu ulogu u takozvanom Arapskom proleću, ali u Srbiji nijedna partija nije pokazala ozbiljne ambicije da šalje poruke preko te ili drugih uticajnih društvenih mreža“, dodaje Bogosavljević.

Tramp je, kako podseća Bogosavljević, protiv sebe imao gotovo sve mejnstrim medije osim Foks njuza. Analitičari smatraju da pobedu nad medijski favorizovanom Hilari Klinton može da zahvali društvenim mrežama.

Izvor: Nova ekonomija
Fotografija: Markus Spiske sa Unsplash

Podsećamo na tekstove: