Toplotni udari predstavljaju veliku opasnost posebno za decu, trudnice i starije osobe. Meteorološke prilike ne možemo birati, ali možemo slediti neke savete kako bi se prilagodili situaciji i zaštitili svoje i zdravlje svojih ukućana.
Kod starijih osoba, telo se manje znoji, te se onda i teže rashlađuje. Zato je i rizik da će doći do toplotnog udara veći. Toplotni udar ili hipertermija odlikuje temperatua organizma od 40 i više stepeni Celzijusovih i pomućena svest ii čak nesvest.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Podsećamo na tekstove:
- Šta vreli dani čine našem telu – od srca do bubrega
- Smrtna opasnost za starije osobe – hiperhidratacija
Zato se neprekidno ponavljaju upozorenja da starije osobe, baš kao i osetljive osobe, trudnica i deca, treba da izbegavaju svako izlaganje suncu kada su dani sa velikim temperaturama.
Ostanak u domu ne znači automatsku zaštitu
Međutim, mnoge osobe što iz neznanja, što usled nemara ili navike ugrožavaju sebe i u sopstvenom domu u danima velikih vrućina.
Klima uređaji su postali sastavni deo savremenih domova. Danas je teško naći stan u novogradnji koji već nema ugrađen bar jedan. U Srbiji, međutim, starije osobe retko kupuju nekretnine, a ako ih i kupuju, ne kupuju ih za sebe.
U svom domu, u kome žive već možda nekoliko decenija, neki veruju da je moguće živeti kao što se nekad živelo – bez klima uređaja. Moguće jeste, ali je i to sve ređi slučaj, u urbanim sredinama skoro nezamisliv.
Sa druge strane, istina je da se i klima uređaji često ne koriste kako bi trebalo – od toga da se hladan vazduh ne usmerava u tavanicu, već direktno u ljude, do toga da se temperatura isuviše snižava.
Ventilatori, pak, pokreću vazduh što dovodi do trenutnog osveženja. Međutim, oni ne snižavaju temperaturu vazduha u prostoriji.
Neki naučnici tvrde da nam ventilatori ni ne pomažu. Tekst o tome možete pročitati na sledećem linku:
Postoje neki saveti, jednostavni za primenu, od kojih bar neke možemo primeniti i u svom domu kako bismo ga što duže držali rashlađenim i bar podnošljivim za boravak.
Poželjno, ako je moguće
Pre svega, dom treba, što je bolje moguće, fizički zaštiti od sunca. U zavisnosti od položaja, karakteristika doma, ali – što nas često najviše uslovljava, i od novca kojim se raspolaže, treba ugraditi roletne i/ili tende. Ovo jeste velika investicija za mnoge, ali je nešto što se na duže staze isplati.
Privremeno, ako nema roletni, treba obavezno sprečiti ulazak sunčevih zraka pomoću gustih tkanina, rogoza ili čak kartona u svim prostorijama u kojima se boravi. Lepota doma jeste važna, ali zaštita zdravlja ipak ima prednost. (Mada se, uz malo truda, i u ovoj „uradi-sam“ varijanti može spojiti lepo i korisno.)
Nažalost, više se ne vodi, u dovoljnoj meri bar, računa o zelenim površinama. A zelenilo je to koje nas štiti i spušta temperaturu. Idealno bi bilo kada bi ravni krovovi zgrada u našim gradovima postali zeleni krovovi. Ovo, naravno, ne možete sami izvesti.
Ono što, međutim, možete, jeste da se potrudite da vaša okućnica bude zelena i da ima, ako ima prostora, drvo. Ukoliko je u pitanju stan sa terasom, biljke u saksijama će doprineti kako lepšem izgledu terase, tako i boljoj mikroklimi. Nekada i pola stepeni manje mnogo znači.
Životinje, mnogo bolje od nas, znaju koliko znače biljke:
Koale se na velikim vrućinama rashlađuju – grleći stabla!
Ukoliko je strana sunčana, odlučite se za biljke koje su otpornije: sukulente, muškatle i slično. Raspitajte se u nekom rasadniku ili cvećari u kojoj rade stručni ljudi ili, što je najlakše, na internetu.
Stari, jednostavni saveti
- Treba zatvoriti sva spoljašnja vrata, prozore i kapke (ili spustiti roletne) i držati ih zatvorenim sve dok sunčevi zraci direktno padaju na njih.
- Prozore koji se nalaze u senci treba otvarati samo ukoliko to omogućava da se napravi promaja. (Promaja „ubija“ samo u Srbiji.)
Prostorije se mogu rashladiti pomoću isparavanja vode:
Okačiti mokru tkaninu (najbolje bi bilo da to bude veći i puniji peškir za kupanje) ispred otvorenog prozora, na mestu gde postoji strujanje vazduha. Čim se osuši, ponovo je nakvasiti.
Staviti kesu sa ledom ispred izvora strujanja vazduha (to može biti i ventilator – samo voditi računa da se kesa nalazi na bezbednoj udaljenosti od njega).
Redovno sipati kofu vode, nakon zalaska sunca, na terasu ili sims od prozora.
(Nemojte koristiti pijaću vodu – setite se da ima onih koji kubure sa vodom leti. Vodu treba štedeti bez obzira na sve. U ove svrhe može da vam posluži upravo voda nakupljena radom klima uređaja ili neka druga, tehnička voda. Ako se zamislite nad ovim problemom, sigurno ćete se setiti nekog izvora nepijaće vode koji odlazi u nepovrat, a možete ga na ovaj način iskoristiti. Još jedna, važna napomena, uvek mislite na svoje komšije i obavestite ih na vreme o svojim namerama.)
U sličnom tekstu koji smo objavili 2014. godine možete neći još nekoliko saveta:
Fotografija: Mural u gradiću Foni, Sardinija