Pandemija koronavirusa i neustrašivi Srbi

Građani Srbije relativno su optimisti kada je reč o brzom povratku u normalnost posle epidemije koronavirusa, dok su ispitanici u drugim evropskim zemljama pesimističniji i veruju da će uslediti finansijska kriza. Ovo je deo podataka iz „Štadinog“ zdravstvenog izveštaja za 2020. godinu.

U okviru Zdravstvenog izveštaja, „Štada grupa“ je ispitala šta ljudi misle o lečenju putem video-kamere, obaveznoj vakcinaciji, genetskoj terapiji, konvencionalnoj medicini… Sprovedeno je i dodatno istraživanje o koronavirusu u šest zemalja, među kojima je i Srbija.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Obavezna vakcinacija

Rezultati istraživanja pokazuju da većina građana Evrope, njih 82 odsto, podržava ideju obavezne vakcinacije.

Obaveznu vakcinaciju podržavaju posebno u Španiji (94 odsto). Kada je reč o stavu građana Srbije o vakcinaciji, 78 odsto Srba podržava obaveznu vakcinaciju, malo manje od opšteg proseka.

Kriza izazvana koronavirusom

U istraživanju posvećenom koronavirusu, 42 procenta ispitanika izrazilo je zabrinutost zbog nedostatka vakcine protiv ovog virusa.
Poređenja radi, 50 odsto ispitanika strahuje da će se njihovi najmiliji zaraziti virusom i umreti.

Ovde definitivno dolazi do izraza razlika među polovima: 54 procenta žena je zabrinuto za svoju porodicu i prijatelje, a samo 45 procenata muškaraca, navode autori istraživanja.

Osim toga, 40 odsto se boji gubitka posla, a 36 odsto očekuje izbijanje finansijske krize zbog koronavirusa. Strah od nezaposlenosti posebno je izražen u Italiji (48 odsto) i Rusiji (53 odsto).

Kad je reč o Srbima, oni su pokazali određenu neustrašivost, kako su autori istraživanja to nazvali. Jedan od šest ispitanika je rekao da uopšte ne brine zbog pandemije. U Srbiji je samo 27 odsto ispitanika odgovorilo da brine zbog ekonomskih posledica i gubitka posla.

Zdravstveni radnici

Takođe, istraživanje pokazuje i da 61 odsto ispitanika ocenjuje medicinsku negu tokom korona krize kao pozitivnu ili vrlo pozitivnu.

Najviše stope odobravanja postignute su u Španiji, 75 odsto i Velikoj Britaniji, 74 odsto – dve zemlje koje su se suočile sa posebno visokim stopama smrtnosti.

Osim toga, 44 odsto anketiranih izjavilo je da su stekli novo poštovanje za rad medicinskog osoblja. Svaki četvrti anketirani sada bolje razume koliko su važni dobri lekovi.

„Istraživanje posvećeno koronavirusu pokazuje rast u odavanju priznanja pripadnicima zdravstvenog sektora tokom krize. Zaista se nadam da će se poštovanje i uvažavanje lekara, medicinskih sestara i farmaceuta nastavitii nakon pandemije“, rekao je Peter Goldšmit, generalni direktor „Štade“.

Digitalna medicina

„Štadini“ indeks budućnosti nagoveštava veću otvorenost prema digitalnoj medicini širom Evrope.

Dok je 2019. godine 54 odsto ispitanika bilo spremno da se leči na daljinu, sada je za to otvoreno 70 odsto ispitanika. Belgijanci i Nemci ostaju prilično skeptični jer je „samo“ 58 odnosno 62 odsto spremno za telemedicinu.

Na drugoj strani, Srbi su bili među najpozitivnijim od svih nacija kada je reč o konsultacijama sa lekarom preko veb-kamere ili interneta. Kada se tiče neke manje ili sekundarne bolesti – čak 75 odsto ispitanika je moglo da zamisli da koristi tu opciju. Prosek ankete je 70 odsto. Srbija je na četvrtom mestu po spremnosti na onlajn konsultacije, posle Španije, Finske i Italije.

Čak 85 odsto Srba bi moglo da zamisli korišćenje aplikacije propisane od strane lekara za praćenje napretka lečenja.

Istraživanje pokazuje da 40 odsto Srba ima poverenje u konvencionalnu medicinu.

Stručnjak za digitalnu medicinu Šari Langemak objašnjava da je pandemija koronavirusa navela mnoge ljude da se okrenu telemedicini.

Genetska terapija

Kada je reč o genetskoj terapiji, znanja građana u Srbiji o predispoziciji i genetskim vezama za bolesti kreću se oko evropskog proseka. Srbi imaju natprosečnu svest (njih 73 odsto u odnosu na prosek od 55 odsto) o genetskim vezama sa kardiovaskularnim bolestima.

Međutim, kada je građanima Srbije ponuđena mogućnost da promene svoje gene da bi izbegli ozbiljne bolesti nakon genskog testa, samo 45 odsto Srba je reklo da bi to učinili. Evropski prosek je 51 odsto.

Drugo međunarodno istraživanje pokrenula je kompanija „Štada grupa“ u okviru koje posluje i „Hemofarm“. Sprovedeno je u saradnji sa Institutom za tržišna istraživanja Kantar. Učestvovalo je 24.000 ispitanika u 12 zemalja, uključujući Srbiju. Ispitivanje je vršeno od februara do marta 2020. godine. Kada je reč o korona specijalu, ispitivanje je obavljeno od 23. do 27. aprila 2020.

Izvor: Sputnik
Fotografija: Gabriel Bassino sa Unsplash