Nemačka: Manjak u kasi zdravstvenog osiguranja raste

U kasi zdravstvenog osiguranja Nemačke pojaviće se, do 2040. godine, manjak od skoro 50 milijardi evra. Jedan od razloga jeste i starenje stanovništva. Rešenje se pak mora naći u okvirima društvene solidarnosti.

Rast deficita u kasi

U obaveznom sistemu zdravstvenog osiguranja Nemačke pojaviće se, do 2040. godine, manjak od skoro 50 milijardi evra. Ovo je zaključak istraživanja koje je objavila Bertelsman fondacija (Bertelsmann Stiftung) 9. oktobra 2019. godine.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Nakon godina „rekordnih suficita“ u nemačkom obaveznom zdravstvenom osiguranju, negativna razlika između troškova zdravstvenih usluga i prihoda od doprinosa ponovo će se povećati nakon 2025. godine. Deficit sistema zdravstvenog osiguranja će se povećavati tokom narednih godina. Međutim, u narednim godinama on će još uvek moći da se pokrije rezervama sredstava.

„Godine 2031, finansijske rezerve obaveznog zdravstvenog osiguranja biće iscrpljene“, naglašava se u istraživanju nemačkog Instituta za zdravstvena i socijalna istraživanja (IGES).

„Dani istovremenog povećanja prihoda i rashoda su prošli“, rekla je Brigit Mon, članica izvršnog odbora Bertelsman fondacije. Još ima vremena da se politika Nemačke ovome prilagodi „pre nego što deficit nastavi da se povećava“.

Rešenja za rastući manjak u kasi zdravstvenog osiguranja

Da bi se zatvorio finansijski jaz, mesečna stopa doprinosa morala bi postepeno da raste sa 14,6 odsto do 16,9 odsto.

„Najvažniji činioci u finansiranju zdravstvene zaštite dolaze spolja i na njih zdravstvena politika ne može da utiče direktno“, objasnio je Stefan Etgeton, stručnjak za zdravstvo Bertelsman fondacije.

Na primer, ako bi prihodi u Nemačkoj nastavili da rastu na „relativno visokom nivou““, stopa doprinosa bi trebalo da raste samo do 15,4 odsto do 2040. godine. Nasuprot tome, „natprosečni rast cena zdravstvene zaštite bi dodatno proširio finasnijski jaz“. U tom slučaju, stopa doprinosa morala bi da dostigne 18,7 odsto 2040. godine, napominje se u istraživanju.

Ako bi stopa doprinosa ostala ustaljena na 15 odsto, subvencija nemačke vlade morala bi da poraste sa 14,5 milijardi evra godišnje na 70 milijardi evra do 2040. godine.

Septembra 2019. godine, predsednik najveće nemačke kompanije za zdravstveno osiguranje Techniker Krankenkasse Jens Bas upozorio je da nemačke osiguravajuće kompanije „neće moći dugoročno da zadrže sadašnje stope doprinosa“.

Starenje stanovništva – bitan,
ali ne presudan faktor u povećanju deficita

Autori istraživanja istraživanja naveli su da je starenje stanovništva Nemačke jedan od „glavnih pokretača“ rasta finansijskog jaza. Razlog tome se nalazi u činjenici da je veća verovatnoća da će starije osobe koristiti zdravstvene usluge.

Iako se broj stanovnika Nemačke nedavno povećao usled imigracije, starenje stanovništva nije zasutavljeno. Prema podacima Nemačkog zavoda za statistiku (Destatis), stanovništvo Nemačke će se manjiti sa trenutnih 83 miliona na 78 miliona do 2060. godine.

Ipak, istraživanje je takođe pokazalo da je povećanje manjka u kasi zdravstvenog osiguranja manje rezultat starenja stanovništva, a više postojećeg razvoja zdravstvenih usluga.

Instrumenti zdravstvene politike kojima bi se istovremeno smanjili troškovi lečenja i povećali prihodi, pokazali bi se korisnim, napominje Etgeton.

„Mudra politika ograničavanja troškova mogla bi da efikasno reši manjak u sistemu osiguranja zdravstvene zaštite“, smatra Etgeton.

Društvena solidarnost nužna

Stručnjaci preporučuju da se što pre predupredi dalje povećanje manjka u zdravstvenom osiguranju. Neefikasne strukture u sistemu bolničkog lečenja bi trebalo smanjiti. Istovremeno, nivo povećanja stopa doprinosa trebalo bi da ublaži nemačka federalna vlada tako što će postepeno povećati subvencije.

„Preuzimanje društvene odgovornosti znači i da oni koji su u boljem položaju i, u proseku, boljeg zdravstvenog stanja, ne smeju da se odreknu društvenog ugovora“, kaže Brigit Mon. Suočavanje sa izazovima pred kojima se nalazi sistem zdravstvenog osiguranja Nemačke, stvar je socijalne kohezije u demokratskoj državi kakvom sebe smatra Nemačka. Te izazove treba rešiti uz očuvanje demokratskih principa.

Izvori: Bertelsmann Stiftung, IGES
Fotografija: Stetoskop, Obaprima

Za dalje čitanje ili podsetnik: