Ministarstvo energetike najavljuje pomoć građanima za ugradnju stolarije ili izolaciju u narednih nekoliko godina. Razmišlja se o tri modela.
Energetski neefikasni stambeni objekti u velikoj meri su zaslužni za to što je potrošnja toplotne i električne energije tri do četiri puta veća u Srbiji nego u zemljama EU.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Više od 70 odsto zgrada i kuća u Srbiji nema dobru izolaciju. Procenjuje se da se čak 40 posto energije potroši više zbog loše stolarije. U Srbiji 300.000 kuća u Srbiji još nema termoizolaciju.
Procene su da dobra izolacija i prozori mogu da na stanu od 50 kvadrta umanje račun za grejanje na godišnjem nivou za više od 20.000 dinara.
Planira se da se građanima, preko Uprave za energetsku efikasnost, pruži pomoć u narednih nekoliko godina kako bi zamenili stolariju. Time bi se poboljšala energetska efikasnost domaćinstava u Srbiji.
U novoformiranonoj Upravi za energetsku efikasnost biće oko 15 miliona evra namenjeno za povećanje energetske efikasnosti domaćinstava u Srbiji. Biće raspisan javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava.
Svi građani koji dobiju novac za stolariju ili izolaciju, biće u obavezi da posao završe u roku od godinu dana.
Tri modela pomoći
Razmišlja se o tri modela za pomoć građanima za ugradnju stolarije ili izolacije.
Prvi model predviđa učešće države od 50 posto od potrebnih ulaganja. Ministarka energetike Zorana Mihajlović objasnila je kako bi to izgledalo u praksi na primeru stana od 60 kvadrata.
Kako je navela ministarka, za zamenu stolarije u tom stanu potrebno je oko 1.500 evra. Uprava za energetsku efikasnost bi dala 25 odsto sredstava bespovratno, a 25 odsto trebalo bi da dođe iz jedinice lokalne samouprave. Samo domaćinstvo daje 50 procenata, odnosno 750 evra.
Pored toga, država će napraviti i programe za socijalno ugroženo stanovništvo kako bi i ono moglo da zameni stolariju.
Drugi model predviđa da građani uzmu novac od toplane za stolariju ili izolaciju. Taj novac bi onda vraćali kroz račune. To podrazumeva uključivanje lokalnih samouprava, kao i podršku toplanama iz fondova međunarodnih institucija.
Treći model je da se obezbede povoljni uslovi finansiranja i otplate sredstava preko proizvođača opreme za sanaciju zgrada, prozora, vrata, izolacije…
Dnevni list Blic piše da se građani zainteresovani za ovu pomoć države, plaše da komplikovana procedura i sporost administracije ne budu prepreka da se dobra zamisao sprovede.
Članice EU označile su 2021. godinu kao ključnu za početak masovne obnove fasada koje loše izoluju energiju, kao i zamenu dotrajale stolarije. Cilj je da se narednih godina potrošnja energije smanji za 15 procenata, a emisije štetnih gasova za polovinu.
Izvor: Blic
Fotografija: Mauricio Artieda za Unsplash