5 dodatnih načina utopljavanja doma

Ako živite u loše izolovanom domu, kao što je sa mnogima u Srbiji slučaj, sa dolaskom zime počinjete da strahujete od hladnoće i od računa. Ovo su neki mali trikovi za malo više komfora…

Naši preci su znali kako da im bude prijatno sa malim izdacima ili bez ikakvih izdataka. Danas, zahvaljujući savremenim infracrvenim kamerama i napretku u fizici životne sredine, možemo da razumemo kako su ove metode delovale i da izmerimo koliko su efikasne.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Roland Enos, profesor biomehanike na Hal univerzitetu u tekstu za The Conversation izdvaja pet dodatnih načina utopljavanja doma.

1. Zatvarajte zavese noću

Tokom dana, prozori propuštaju više energije nego što je ispuštaju; sunčeva svetlost može ući kroz staklo, ali je prozor nepropusan za infracrveno zračenje koje nastoji da pobegne. Noću, međutim, prozori od jednostrukog stakla mogu postati izuzetno hladni.

U viktorijanskoj kući prof. Enosa u kojoj on održava temperaturu oko 20°C, infracrvena kamera tokom ledenih noći pokazuje da se unutrašnja temperatura stakla spušta i do 7°C. Čak i dvostruko zastakljeni prozori nisu sjajni izolatori i njihova temperatura može pasti na oko 14°C. To dovodi do gubitaka energije od 50 do 100 vati po metru kvadratnom, što je jednako energiji jedne klasične sijalice.

Najbolji način da se spreči ovaj gubitak jeste da se zavese zatvore i spuste roletne čim padne mrak. One pružaju dodatnu prepreku gubitku toplote, doprinose izolaciji i smanjuju promaju. Kako navodi prof. Enos, njegove jeftine roletne podižu unutrašnju površinsku temperaturu na 16°C, a draperi je podignu do sobne temperature, minimizirajući gubitak toplote i čineći sobu prijatnijom.

2. Prekrijte zidove

Čvrsti zidovi od cigle ili kamena bolji su izolatori od stakla, ali se i oni ipak hlade i propuštaju dosta toplote. U kući prof. Enosa spoljni zidovi su 16-17°C, odnosno 3-4°C su hladniji od vazduha u prostoriji iako su napravljeni od peščara debljine 50 cm.

Na sreću, gubitak toplote se može značajno smanjiti pokrivanjem zidova slikom ili ogledalom. Čak i poster dodaje dodatni sloj izolacije, podižući unutrašnju površinsku temperaturu za oko 1°C i smanjujući gubitak energije za oko četvrtine. Uramljene slike ili ogledala su još bolji, iako su skuplji. Oni su, prema rečima prof. Enosa, izuzetno efikasni.

Najbolje od svega su police za knjige. Prof. Enos živi sa strastvenim bibliofilom, a njene knjige su izvanredni izolatori. Rikne redova knjiga u njihovoj radnoj sobi imaju skoro sobnu temperaturu, što ovu prostoriju čini prijatnom i toplom. Termički gledano, štampane knjige su neuporedivo superiornije u odnosu na elektronske.

3. Prekrijte ulazna vrata

Vrata mogu propuštati promaju, a tanka i ponekad zastakljena vrata veoma su slabi izolatori. Njihova temperatura pada i na 10-15°C tokom hladnih noći. Prekrivanje vrata i okolnog zida debelim, postavljenim zavesama može eliminisati skoro sav gubitak toplote.

4. Koristite paravane

Čak iako ne možete da smanjite sve toplotne gubitke preko spoljnih zidova, ipak možete da zaštitite sebe od hladnoće. Prof. Enos piše da su se nekada koristili drveni paravani koji bi se stavljali iza leđa, dok su ukućani okrenuti vatri. Budući da se nalaze na sobnoj temperaturi, drveni paravani zadržavaju toplotu sa svoje zadnje, dok je isijavaju sa prednje strane.

5. Postavite nameštaj na topla mesta

Koliko vam je toplo u prostoriji zavisi od toga gde se tačno nalazite, iako je temperatura vazduha u celoj prostoriji ista. Osećaćete se toplije ako se postavite bliže sredini kuće jer su hladni spoljni zidovi dalje. Zato pokušajte da napravite nov raspored i prebacite nameštaj pored unutrašnjeg zida.

Ako vam je radni sto naslonjen na spoljni zid kako biste mogli da gledate kroz prozor, vaše noge će biti često hladne, mada možete da umanjite ovaj uticaj postavljanjem kartonske ploče uz zid.

Ako je uzglavlje vašeg kreveta uz hladni spoljni zid, bićete u većoj opasnosti da vam se vrat ukoči, mada ovo donekle možete sprečiti uzglavljem od punog drveta.

Upoznavanje sa toplotnim kretanjima može da vam pomogne da se suprotstavite hladnoj zimi. 

Ilustracija: Projekat Natalije Ibragimove, „Bakina soba“

Neki tekstovi koji bi vas mogli zanimati: