Prema procenama, Evrozona bi se mogla naći u padu od 2,7 odsto u poslednjem kvartalu 2020. godine u odnosu na prethodni.
Ekonomija Evrozone zabeležiće u četvrtom tromesečju pad od 2,7 odsto u odnosu na prethodna tri meseca. Pad u poslednjem kvartalu se predviđa zbog drugog talasa pandemije koronavirusa. Ovo su procene, objavljene u zajedničkom izveštaju, nemačkog ekonomskog instituta IFO, švajcarskog KOF i italijanskog zavoda za statistiku ISTAT.
Tokom cele 2020. godine, prema ovim procenama, ekonomija Evrozone trebalo bi da zabeleži pad od 7,3 odsto.
BDP Evrozone u drugom kvartalu 2020. godine zabeležio je pad za 11,7 odsto veći u odnosu na prethodno tromesečje. U trećem tromesečju je ostvaren rast od 12,5 odsto. U izveštaju se navodi da je ovaj rast bio podstaknut, pre svega, ličnom potrošnjom.
U prvom tromesečju 2021. godine očekuje se skroman rast Evrozone za 0,7 odsto u odnosu na poslednje tromesečje ove godine.
U izveštaju IFO instituta, KOF i ISTAT predviđa se da bi u drugom tromesečju 2021. godine privredni rast trebalo da se ubrza na tri odsto.
Naglašava se da su i ove prognoze podložne rizicima. Oni zavise od daljeg razvoja pandemije koronavirusa, efekata vakcinacija, efekata mera ekonomske politike, koje uključuju i finansijsku podršku iz fonda EU.
Izvor: Biznis
Fotografija: Tabrez Syed sa Unsplash
Podsećamo na tekstove i vesti:
- Svetska ekonomija nakon pandemije koronavirusa – posledice i mere
- Žižek: Izbor u doba koronavirusa – Globalni komunizam ili zakon džungle
- Finansijski uticaj pandemije koronavirusa
- Ekonomska situacija u Srbiji – Nema mesta za optimizam