Mediteranska ishrana je povezana sa dužim telomerima, a dugački telomeri se smatraju znakom dugovečnosti
Mediteranska ishrana, bogata povrćem, voćem, celim žitaricama, koštunjavim plodovima i maslinovim uljem i sa malom količinom mlečnih proizvoda i mleka, povezana je sa dužim telomerima, što se smatra znakom dugovečnosti, zaključak je istraživanja objavljenog u British Medical Journal.
Telomeri (ili telomere) su zaštitne strukture smeštene na krajevima hromozoma (koji sadrže gene od kojih se DNK sastoji). Njihova dužina smatra se pokazateljem biološke starosti.
Marta Kru-Bu sa Harvardskog univerziteta i njene kolege koristili su podatke 4.676 žena u 60-im godinama života koje su pre toga učestvovale u ispitivanju u kome je procenjivana sličnost njihove ishrane sa mediteranskom ishranom na skali od jedan do devet. Dužina njihovih telomera procenjena je pomoću testova krvi i one su zatim praćene tokom 20 godina.
Što je više njihova ishrana bila slična mediteranskoj, to su njihovi telomeri bili duži. Za svaki stepen (od devet) na lestvici sličnosti mediteranskoj ishrani, razlika u dužini odgovara u proseku jednoj i po godini života, procenjuju naučnici.
Promenom ishrane tako da se ona za tri stepena približi mediteranskoj ishrani doprinosi se produžavanju života za u proseku četiri i po godine, ističu naučnici. To je razlika slična onoj između pušača i nepušača.