Nemačka kancelarka Angela Merkel jeste izrazila zabrinutost zbog penzionera sa niskim primanjima, ali nju pre svega brine kako da održi nemačku privredu bez koje nema ni stabilnosti nemačkog penzionog sistema – privredu kojoj nedostaju radnici
Prethodnih dana, u srpskim medijima se prenosi zabrinutost nemačke kancelarke Angele Merkel zbog siromaštva dela nemačkih penzionera. Nemački Rojters je, sa druge strane, 1. decembra objavio tekst u kome se izražava duboka zabrinutost kako nemačkih političara, tako i poslovnih ljudi, zbog nestašice radne snage – radne snage neophodne da se održi nemačka privreda i samim tim omogući funkcionisanje penzionog sistema.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Nemačka kancelarka je na proslavi 125-godišnjice nemačkog penzionog sistema rekla da je potrebno razviti odgovarajuća rešenja kako bi se sprečilo siromaštvo starih. Ona je ubeđena da će samo kombinacija zakonske, privatne i penzije koju obezbeđuje poslodavac, u budućnosti obezbeđivati sigurnost u starosti.
Kancelarka je zabrinuta zbog onog dela nemačkih penzionera koji primaju ili će primati manje od 1.000 evra mesečno, što se smatra granicom siromaštva u Nemačkoj. Penzioneri koji primaju ovaj ili niži iznos mesečne penzije, uglavnom su osobe stranog porekla.
Prema jednom istraživanju, kako prenosi RTS, 2011. godine bilo je 41,5 odsto stranaca, osoba starijih od 65 godina, sa mesečnim primanjima nižim od 848 evra. Ovo su osobe koje su tokom svog radnog veka uglavnom radile na slabo plaćenim, fizičkim poslovima. U svakom slučaju, Nemačka ne bi smela da dozvoli da oni, nakon penzionisanja, budu ugroženi.
Međutim, Nemačku more veće brige. Njoj su, naime, potrebni kvalifikovani radnici iz inostranstva. Rojters piše da bi za održavanje stabilnog nivoa radno sposobnog stanovništva, Nemačkoj bilo potrebno bar 300.000 imigranata godišnje do 2050. godine.
Veliki problem Nemačke jeste što se njeno radno sposobno stanovništvo rapidno smanjuje. Očekuje se da do 2030. godine ono bude manje za 6,3 miliona ljudi. Nedostatak kvalifikovane radne snage Nemačku već sada košta 22 milijarde evra godišnje.
A nije da Nemci ne žele da rade. Nezaposlenost u Nemačkoj je na rekordno niskom nivou od svega 6,6 odsto. Jednostavno – nema dovoljno radno sposobnih kvalifikovanih osoba.
Da bi smanjila teret starenja stanovništva kojim je pritisnut i penzioni sistem Nemačke, Angela Merkel je tokom svog prvog mandata uvela etapno povećanje godina za penzionisanje do 67 godina života, ali je onda za neke radnike tu granicu vratila na 63 – pod pritiskom svojih koalicionih partnera i uz veliko negodovanje drugih zemalja Evropske unije.
Angela Merkel je ponudila izvesne pogodnosti za roditelje i majke koje ostaju u kući da bi gajile decu, ali ovo nije dovelo do bitnog povećanja nataliteta, dok su mnogi kritikovali ove mere jer one doprinose da manji broj radno sposobnih žena radi.
Najviše su ugrožena mala i srednja preuzeća koja su bila okosnica nemačke privrede. Kako objašnjava jedan poslodavac, ranije je raspisivao konkurse za posao, sad mora da objašnjava potencijalnim radnicima koje sve pogodnosti pored plate može da im ponudi, da bi ih privukao da se zaposle u njegovoj firmi.
„Politički odgovor na demografske izazove biće odlučujuć faktor kada je reč o tome da li nemačka privreda može da zadrži vodeću poziciju u mnogim oblastima„, rekao je nedavno Jens Vajdman, predsednik Bundesbanke.
Priča sa imigrantima nije nimalo jednostavna jer Nemačka, kao i većina zemalja Evropske unije, pojačava kontrolu imigracije. Godine 2012. uvedena je šema „Plave karte“ kojom se omogućava useljenje visokokvalifikovanim radnicima i fakultetski obrazovanim ljudima. Međutim, do sada je samo 18.000 ljudi dobilo tu kartu i to su uglavnom bili ljudi koji su već živeli ili studirali u Nemačkoj.
Nemačke kompanije se, u međuvremenu, snalaze kako mogu. BMW zadržava radnike starije od 50 godina. Očekuje se da će oni 2020. godine činiti 35 odsto zaposlenih. Ovi radnici su „makar podjednako produktivni“ kao i mlađi.
- Kako srebrnu ekonomiju pretvoriti u prednost budućeg sveta – produktivnost starijih
- Nemačka: Stari radnici, muškarci i žene, neophodni ekonomiji
SAP, proizvođač softvera, zapošljava ljude sa autizmom iz svih krajeva sveta, verujući da će specifični talenti ovih ljudi kompaniji omogućiti komparativnu prednost na tržištu.
Dakle, penzioneri koji kao korisnici nemačkog penzionog fonda primaju manje od 1.000 evra mesečno, treba da budu zabrinuti, ali ne samo zbog visine iznosa svojih mesečnih primanja.