Ne želimo nikog da nerviramo, niti smatramo da je neophodno da prenosimo ovu vrstu tekstova kojih su puni drugi mediji, ali nije loše da ova vrsta viđenja stvarnosti ostane i u našoj arhivi.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Umesto najavljenog povećanja zarada i penzija, treba ići na dalje popravljanje privrednog ambijenta u zemlji, ocenjuje, kako prenosi Blic Libertijanski klub (Libek), u uverenju da rast zarada neće imati željeni uticaj na povećanje BDP-a.
U Libeku ukazuju na to da je stanje javnih finansija mnogo bolje nego što je to bio slučaj u prethodnih nekoliko godina, ali je javni dug je i dalje visok, a zarade zaposlenih u javnom sektoru, iako smanjene i zamrznute u odnosu na prethodni period, i dalje su skoro upola više od zakonskog iznosa od sedam odsto.
„Dok se javni dug i masa zarada ne usklade sa propisanim zakonskim okvirom, koji garantuju održivost javnih finansija, zarade ne treba povećavati. To isto važi i za penzije, koje su i dalje iznad zakonski predviđenih 11 odsto BDP-a“, kažu u Libeku.
Podsećaju da je minimalna cena rada u Srbiji nedavno povećana na 130 dinara neto po radnom času i u proseku iznosi 22.880 dinara mesečno, što je, smatraju, visok iznos u odnosu na prosečnu zaradu, gotovo 50 odsto.
„S obzirom da minimalna zarada ima negativne efekte na tržište rada, tako što povećava nezaposlenost, preporuka Svetske banke je da minimalna zarada bude u okviru 30 do 40 odsto prosečne zarade“, objašnjavaju svoje stanovište.
Prema oceni Libeka, povećanje minimalca za najavljenih osam do devet odsto podrazumeva i povećanje iznosa isplaćenih poreza i doprinosa za oko 5,5 milijardi dinara na godišnjem nivou jer bi se, navode, bruto iznos dve minimalne zarade povećao sa trenutnih 36.500 na 40.000 dinara mesečno.
Rast će se, ocenjuje Libek u saopštenju, u značajnoj meri preliti na potrošnju iz uvoza, a može da ugrozi stanje u javnim finansijama.
Povećanje minimalne zarade još više će opteretiti poslovanje malih i srednjih preduzeća, uvereni su u Libek-u, dodajući da bi povećanje minimalne zarade moglo negativno da utiče na tržište rada, jer bi se podstakao rad na crno.
BDP, kažu, ni ne treba podizati po svaku cenu, jer to može umanjiti blagostanje stanovnika, umesto da ga poveća.