Kolaps nemačkog bi pratio i kolaps srpskog penzionog fonda?

Nakon što su se u Namačkoj čule opomene da bi njihov penzijski sistem mogao da se uruši, javili su se strahovi da je onda moguć i kolaps srpskog penzionog fonda.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

FotografijaOlya KobrusevaPexels

U medijima su se proteklih nedelja mogle čuti Glasine o krizi penzionog fonda Nemačke i njegovom mogućem krahu za pet godina kružile su prethodnih sedmica medijima i društvenim mrežama. Budući da naš penzioni fond funkcioniše po sličnom principu, postavlja se pitanje da li je krah moguć i u Srbiji?

„Neophodna je hitna reorganizacija penzionog sistema jer je njegovo finansiranje na rubu kolapsa“, izjavio je Rajner Dugler, šef udruženja poslodavaca Nemačke. On zato predlaže novo povećanje starosne granice za penziju. Podsećamo da je letos njegov kolega predložio da se starosna granica za penziju podigne na 70 godina.

„Način na koji naši sistemi socijalne sigurnosti funkcionišu danas, neće moći da funkcioniše za pet godina. Troškovi će eksplodirati“, tvrdi Dulger.

Da li je moguć kolaps srpskog penzionog fonda?

Milan Grujić, predsednik Udruženja sindikata penzionera Srbije kaže da tehnički penzioni sistemi Srbije i Nemačke imaju sličnosti. Smatra, međutim, da ne smemo izgubiti iz vida je BDP Nemačke daleko bolji.

„U srećna vremena, jedan radnik radio je za četiri penzionera, a sada je taj broj takav dvoje radnika rade za jednog penzionera“, kaže Grujić.

Srpski penzioni sistem je odavno u deficitu, navodi se u tekstu portala Nova. Podsećaju da se on nalazi u neravnoteži između prihoda i rashoda. Nasuprot tome, iz Fonda PIO naglašavaju da su se penzije u prethodnom periodu isplaćivale u celini iz budžeta samog Fonda.

Broker Nenad Gujančić kaže da je državni penzioni fond vrsta „protočnog bojlera“. Podseća, međutim, da je odnos u broju zaposlenih i penzionera u velikoj meri prevagnuo na drugu stranu. Zato se deo državnih penzija subvencioniše direktno iz budžeta.

Privatni penzioni fondovi

„Privatni penzioni fondovi su dobrovoljni i same kompanije mogu uplaćivati sredstva u ove fondove za zaposlene, a može i svaki građanin pojedinačno sprovoditi uplate. Iako se ova ulaganja iz godine u godinu povećavaju tek oko 10 odsto zaposlenih štedi kroz privatne penzione fondove. Njihova imovina je trenutno svega oko 400 miliona evra“, kaže Gujaničić.

Smatra da je najveći problem penzionih fondova to što mahom investiraju u domaće državne obveznice. Razlog ovakve prakse je taj što Srbija nema razvijeno tržište kapitala. Posledično, članovi privatnih penzionih fondova zavise od zdravlja javnih finansija Srbije.

„Na ovaj način vidi se da su rizici i državnih i privatnih penzija identični, što nije bila ideja kod uvođenja trećeg stuba penzionog sistema – dobrovoljnih penzionih fondova“, kaže Gujaničić. V: Tri stuba penzionog sistema

Nenad Gujaničić naglašava da treba razmotriti sve rizike kada je reč o ulaganjima.

„Kada govorimo o ulaganjima, najpre treba poći od sklonosti samog investitora (štediše) prema riziku. Što je konzervativnije ulaganje, to je niži očekivani prinos i obrnuto. Ako govorimo o najmanje rizičnim ulaganjima, to su svakako državne obveznice koje neće biti isplaćene samo u slučaju da država bankrotira. Što je država stabilnija i ima jače javne finansije ona će lakše da se zadužuje na tržištu odnosno vlasnici njenih obveznica će dobijati manje prinose (kamate)“, kaže Gujaničić.

Izvor: Nova