Pomalo apsurdna situacija (još jedna u nizu): Ministarstvo zdravlja kaže da postoji višak, a zdravstvene ustanove i pacijenti žale se na manjak lekara. Srbija…
– Srbija je zemlja kontrasta, s jedne strane imamo lekare na birou, s druge strane nedostatak lekara, naročito specijalista je evidentan: za pet do sedam godina iz svake specijalnosti će više od 60 odsto ljudi otići u penziju – kaže dr Tatjana Radosavljević, direktorka Lekarske komore Srbije.
Čak i kada bi se u narednoj akademskoj godini drastično smanjio broj upisanih, efekti te mere videli bi se tek za šest godina. U Ministarstvu zdravlja priznaju da nisu uradili kadrovski plan, te da trenutno rade analizu podataka neophodnih za izradu tog planskog dokumenta.
S druge strane, u inostranstvo odlaze lekari sa biroa i oni sa iskustvom, iz medicinskih ustanova širom Srbije. Tako ostajemo bez vrhunskih hirurga, anesteziologa, specijalista raznih usmerenja, u čije školovanje su uložena velika sredstva i vreme.
Ministarstvo smatra da je deo problema u tome što nam za valjanog specijalistu sa iskustvom treba 10 godina posle diplome. Zato najavljuju da će izmenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti biti ukinuta odredba od dve godine rada kao uslov za upućivanje lekara na specijalizaciju, odnosno užu specijalizaciju.
Da bi to imalo smisla, napominje dr Radosavljević, ne sme se raditi pojedinačno i paušalno, već moraju svi delovi sistema da se dogovore:
– Nije ni preraspodela tako jednostavna, u pitanju je ogroman sistem i kojem ne možete tek tako da ljude premeštate. Ranije je bio stimulisan rad lekara u manjim centrima, kako bi izbegli „gomilanje“ stručnjaka samo u većim bolnicama. Danas toga više nema. Takođe, neophodno je jasno definisati koji nivo zdravstvene zaštite šta radi. Na primer, nema potrebe da neke rutinske operacije poput slepog creva ili katarakte rade lekari iz tercijarnog sektora, kada to mogu i doktori iz opštih bolnica. To može značajno da smanji gužve i pritisak na samo neke ustanove – kaže ona za Novosti.