Hrana koja može pogoršati astmu

Hrana utiče na astmu. Koju vrstu namirnica treba uvrstiti u svakodnevnu ishranu, a koje namirnice treba izbegavati?

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Slika (detalj): Pieter Claesz, „Mrtva priroda sa haringom, hlebom i vinom“

Određena hrana ili načini ishrane mogu uticati na astmu. Neke namirnice su povezane sa boljom kontrolom astme, dok druge  mogu pogoršati stanje. Uticaj svog izbora za obrok, astmatičari mogu osetiti za nekoliko sati.

Hrana može uticati na to koliko dobro funkcionišu pluća, koliko su učestali napadi astme i koliko dobro čovek može da diše.

Evo šta se zna o tome koju hranu treba jesti više, a koju je najbolje izbegavati ukoliko osoba ima astmu.

Astma i upala

Otprilike jedan od deset Australijanaca (2,7 miliona ljudi) ima astmu. U Srbiji se procenjuje da ima oko 500.000 obolelih od astme starijih od 18 godina.

Astma je zapaljenska (inflamatorna) bolest. Kada je neko izložen određenim okidačima (kao što su respiratorni virusi, prašina ili fizička aktivnost), disajni putevi koji vode do pluća postaju upaljeni i uski. To dovodi do otežanog disanja tokom onoga što je obično poznato kao napad astme.

Naučnici sve više shvataju da ishrana može uticati na simptome astme, uključujući i na to koliko često dolazi do astmatičnog napada.

Voće i povrće

Mediteranska ishrana – ishrana bogata voćem, povrćem i masnom ribom – povezana je boljim disanjem kod dece, bez obzira da li im je dijagnostikovana astma ili ne. Neka, ali ne sva, istraživanja ovakve rezultate beleže bez obzira na indeks telesne mase (BMI) ili socioekonomski status dece.

Ishrana bogata voćem i povrćem takođe je važna za odrasle sa astmom. Dva istraživanja su otkrila da odraslima koji jedu manje voća i povrća lošije funkcionišu pluća u odnosu na odrasle čija ishrana je bogata ovim namirnicama. Takođe, dvostruko je veća verovatnoća da će imati napad astme. „Manji unos voća i povrća“ znači da osoba jede najviše dve porcije povrća i jednu porcija voća dnevno.

Kako bi mediteranska dijeta – ona bogata voćem i povrćem – mogla pomoći? Naučnici misle da je to zbog više antioksidanata i rastvorljivih vlakana. I jedni i drugi imaju antiinflamatorno dejstvo:

  • Antioksidansi neutrališu slobodne radikale. Slobodni radikali su štetni molekuli koji nastaju kao rezultat upale. To konačno može izazvati dodatne upale.
  • Crevne bakterije fermentišu rastvorljiva vlakna kako bi proizvele kratkolančane masne kiseline kao što su acetat, propionat i butirat. Ove masne kiseline smanjuju upalu.

Mediteranska ishrana je takođe bogata omega-3 masnim kiselinama. Omega-3 masne kiseline nalaze se u masnoj ribi, kao što je losos, skuša i tunjevina. Sproveden je pregled pet istraživanja koja su ispitivala unos omega-3 (preko ishrane ili kao dodatak ishrani) kod odraslih sa astmom. Nijedno od ovih istraživanja nije pokazalo bilo kakvu korist za astmatičare koju bi donela ishrana bogata omega-3 masnim kiselinama.

(Penzin vas, ipak, podseća: Omega-3 masne kiseline: (2) Protivupalno dejstvo)

Naravno, nema štete ako jedete hranu bogatu omega-3 – kao što su masna riba, laneno seme, čia semenke i orasi. Omega-3 nosi neke druge prednosti, kao što je smanjenje rizika od srčanih bolesti.

Zasićene masti, šećeri i crveno meso

Zasićene masti se nalaze u visoko prerađenoj hrani kao što su keksi, kobasice, peciva i čokolada, kao i u brzoj hrani. Ishrana bogata zasićenim mastima, i uz to šećerima i crvenim mesom, može pogoršati simptome astme.

Na primer, jedno istraživanje je otkrilo da ishrana bogata ovim namirnicama povećava broj napada astme kod odraslih.

Hrana bogata zasićenim mastima može uticati na organizam nakon svega četiri sata od unosa.

Jedno istraživanje je proučavalo šta se dešava kada su odrasle osobe obolele od astme pojedu obrok sa visokim sadržajem zasićenih masti. Ovaj obrok se sastoji od prženih krompra, slanih mafina sa kobasicom i jajima. Ovo je upoređeno sa reakcijom organizma nakon obroka sa malo zasićenih masti, a sličnog broja kalorija.

Kod ljudi koji su jeli obrok bogat zasićenim mastima u roku od četiri sata smanjena je funkcija plća. U roku od četiri sata, respiratorni sistem je takođe bio manje efikasan.

Do pogoršanja simptoma verovatno dolazi usled povećanja upale. U okviru ta četiri sata, naučnici su otkrili povećanje broja imunoćelija poznatih kao neutrofili. Neutrofili imaju ulogu u upali.

U redu je povremeno pojesti hamburger ili neki začinjeni čips iako osoba pati od astme. Ali nalazi ovih isttraživanja o uticaju gorespomenutih namirnica na astmu, može obolelima pomoći da donesu odluke koje bi mogle poboljšati kvalitet njihovog života.

Mlečni proizvodi

Jedna vrsta hrane koju osobe sa astmom ne moraju da izbegavaju jesu – mlečni proizvodi.

Iako mnogi ljudi sa astmom navode da konzumiranje mlečnih proizvoda pogoršava njihovu astmu, dokazi pokazuju da to nije tačno. Zapravo, jedno istraživanje sprovedeno sa odraslima sa astmom otkrilo je da je konzumiranje mleka povezano sa boljom funkcijom pluća.

Ivan Vilijams, Njukasl univerzitet
Prevod
članka objavljenog na sajtu The Conversation
Izvor: The Conversation