Šta je digitalna demencija i kako možemo da se borimo protiv nje. Jednostavni saveti koje je lako primeniti, ali ih – možda baš zato – retko primenjujemo. Jer nam se čine nevažni.
Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!
Starije generacije se sećaju kako je većina ljudi brojeve telefona znala napamet. I to ne samo brojeve telefona svojih najbližih. Mnogi ih se i danas sećaju iako možda ti brojevi – uglavnom fiksnih telefona – više ni ne važe ili su promenili vlasnika.
Sa druge strane, ni stariji ni mlađi se danas ne trude da zapamte brojeve telefona. Sve pamti – sam telefon. Ovo je samo jedan od čestih primera za digitalnu demenciju.
Šta je digitalna demencija?
„Digitalna demencija je pretpostavka da nas naši pametni uređaji čine manje pametnim“, objašnjava Džim Kvik, trener pamćenja.
Pametni uređaji dobijaju funkciju našeg spoljnog memorijskog skladišta, te mi ne moramo sami da naprežemo vijuge. Kako nas pametni uređaji oslobađaju ranije uobičajenih mentalnih napora, mi sve više zavisimo od tehnologije. Na taj način naše mentalne sposobnosti postepeno slabe.
Digitalna demencija se najviše spominje kada su mlađe generacije u pitanju. Kada pričamo o brojevima telefona, na primer, mnogi mladi čak neće moći ni da zamisle (a neki ni da prihvate kao moguće) da su ljudi nekad znali čak i desetine brojeva telefona napamet.
Deca se danas razvijaju u svetu koji je sasvim drugačiji od sveta generacija koje su im prethodile. To ima svojih velikih prednosti, ali nosi sa sobom i određene izazove i opasnosti. Jedna od njih je i digitalna demencija.
Pa ipak, ne treba se zavaravati. Iako kad su starije osobe u pitanju, više pažnje posvećujemo mogućem kognitivnom opadanju i bolestima kao što je Alchajmerova bolest, ne znači da su stariji zaštićeni od digitalne demencije.
Put ka digitalnoj demenciji
Džim Kvik u knjizi „Limitless: Upgrade Your Brain, Learn Anything Faster, and Unlock Your Exceptional Life“ objašnjava ovaj savremeni fenomen i načine kako da se borimo protiv njega.
Ako se vratimo primeru pamćenja telefonskih brojeva, jasno je kako nam pametni uređaji (pa čak i običan mobilni telefon, koji i ne spada u „pametne“) olakšavaju svakodnevni život. Ne moramo da brinemo o pamćenju brojeva i u svakom momentu možemo da im pristupimo i da pozovemo nekog ili da mu pošaljemo poruku. Ali tako postajemo i potpuno zavisni od njih. Šta ako nismo poneli telefon ili se baterija ispraznila? A mi moramo da pozovemo hitno neku određenu osobu? Bili bismo bespomoćni.
Ne znači da moramo znati napamet čitavu lista kontakata. (Pri tom, u ovom novom svetu i stariji, baš kao i mlađi, imaju mnogo više kontakata koji su često sasvim površni i bezlični, ali povećavaju listu. To dovodi do nekih drugih savremenih izazova, ali to nije tema ovog članka.) Trebalo bi, međutim, da se zabrinemo ako nismo više u stanju da zapamtimo jedan broj – bilo da je u pitanju telefonski broj ili pin ili šifru.
Nema sumnje da je tehnologija korisna i zgodna za korišćenje. Ali to ne znači da ne bi trebalo da s vremena na vreme napregnemo snage sopstvenog mozga. Princip je isti kao i kod vežbanja mišića tela. Čak i kada imamo pristup liftu, stručnjaci preporučuju da se povremeno penjemo stepenicama. Svaka se neaktivnost – bilo fizička, bilo mentalna – plaća.
Načini borbe protiv digitalne demencije
Trener pamćenja Džim Kvik preporučuje neke jednostavne metode kako da vežbamo mozak i da se zaštitimo od digitalne demencije.
1) Povežite informacije sa emocijama
„Kada je reč o pamćenju, važno je da imamo razlog zašto se sećamo nečega“, objašnjava Kvik. Ljudi su skloni da se pre sećaju osećaja koji su imali u vezi sa nekim podatkom, nego tog samog podatka.
Zato dodajte emociju informacijama! „Jednostavno sezapitajte: Zašto želim da se sećam ovoga?“, savetuje Kvik. „Dovoljan je samo jedan razlog i povećaćete verovatnoću da ćete zapamtiti podatak.“
2) Hranite mozak
Za mozak je važno ono što jedemo. „Vaš mozak čini samo dva odsto vaše telesne mase, ali mu je potrebno 20 odsto hranljivih materija koje unosimo“, objašnjava Džim Kvik..
Pravi hranljivi sastojci mogu da podrže dobro kognitivno funkcionisanje, zdravlje i dugovečnost mozga na više načina. Naime, dokazano je da neke hranljive materije i bioaktivni sastojci imaju pozitivno dejstvo na pamćenje, prisećanje i sa ovim funkcijama povezane aktivnosti mozga (npr. učenje, obrada podataka, zadržavanje i kognitivne performanse).
Džim Kvik smatra da hrana zaista utiče na pravilno funkcionisanje mozga, kao i dodaci ishrani. Važno je samo odabrati one koji sadrže nootropne sastojke* (kao što su citikolin, kana i resveratrol, na primer) u efikasnim dozama i oblicima.
*Nootropici ili nootropni lekovi su lekovi koji poboljšavaju mentalne sposobnosti bez stimulacije centralnog nervnog sistema. Postoje dokazi da oni pomažu, ali mnogi naučnici ukazuju na to da ti dokazi nisu iz velikih istraživanja i da mogu biti dovedeni u pitanje.
Podsećamo:
- Zdravlje mozga – hrana koja se preporučuje
- 7 hranljivih materija važnih za zdravlje mozga
- Tri biljke za održavanje i pospešivanje funkcija mozga
3) Pokrećite telo
„Kako se vaše telo kreće, tako vaš mozak raste“, kaže Kvik. Istina je: pokazalo se da aerobne vežbe stvaraju nove neurone u hipokampusu – regionu mozga koji je povezan sa pamćenjem, učenjem i emocijama.
Kvik objašnjava da kada slušamo podkast (*ili emisiju na klasičnom radiju) ili audio-knjigu i krenemo u brzu šetnju ili radimo nešto ritmično, zapravo ćemo bolje zapamtiti i razumeti ono što slušamo.
Zaključak? Pokrećimo telo da bismo poboljšali pamćenje.
Podsećamo:
Naravoučenije
Digitalna demencija je manje strašna nego što zvuči, ali se češće javlja nego što se misli. Pokušajte da se manje oslanjate na pametne uređaje. Možete čak da osmislite igru tako što ćete se takmičiti sa svojim ukućanima ili prijateljima koliko informacija možete da zapamtite bez pametnog telefona.
Da bismo imali zdrav mozak koji funkcioniše kako treba moramo ga, pre svega – koristiti.
Fotografija: Milad Fakurian sa Unsplash