Da li će penzije postati samo deo socijale?

Udruženje sindikata penzionera Srbije (USPS) organizovalo je okrugli sto na temu: „Problem privatizacije kapaciteta u banjama i širi aspekti razumevanja penzionog fonda kao investicionog fonda“. Portal Penzin prenosi delove izlaganja učesnika Okruglog stola.

Otvaranjem Google oglasa na ovoj strani pomažete rad Penzina. Hvala vam unapred!

Fotografija fotografa Babaroge, „Stara baka“

Govorimo samo o jednom elementu penzijskog sistema – o imovini čiji je „vlasnik“ Fond penzijsko-invalidskog osiguranja. Postoje sudske odluke koje to potvđuju: banje su građene iz sredstava PIO fonda zbog preventive i rehabilitacije osiguranika i penzionera.

Država je donela odluku da proda banje kako bi novi vlasnik „oživeo“ banje a od prodatih para se uvećala sredstva Fonda za isplatu penzija. Prodaja banja bi donela kratkoročno rešenje. To ne bi bilo trajno i dugoročno rešenje.

Vlada je potpisala sa MMF-om dogovor da će smanjiti sredstva za isplatu penzija na 11 odsto bruto nacionalnog proizvoda i tom cilju se približava tako što je smanjila penzije iznad 25.000 dinara i zamrzla na tom nivou od 2016. godine do danas posebnim Zakonom o budžetu, ne uvažavajući odredbe Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju.

Osim toga, ukinuto je usklađivanje dva puta godišnje, uvedeni su „kazneni“ poeni za one koji nemaju zakonom propisane godine života zbog čega se penzije utvrđene na osnovu Zakona o PIO smanjuju do 20 odsto doživotno, izmenjen je način upravljanja Fondom, smanjen je broj članova Upravnog odbora, od sedam članova, Država imenuje četiri, a osiguranici, penzioneri i poslodavci daju po jednog člana Upravnog odbora.

Sve te izmene utvrdio je Zakon o budžetu, za šta je nadležan ministar za finansije, a za penzijski sistem je nadležan ministar za rad koji se uopšte nije oglasio o ovom devastiranju Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Kada je pre mesec dana doneta odluka Vlade da se isplati po 5.000 dinara svakom penzioneru da „preslave“ slave, neko je rekao da za to nema pravnog osnova. Oglasio se ministar za rad rekavši da to nisu penzije nego socijala. Da li ministar za rad ima podatke o materijalnom stanju penzionera i starih ljudi?

Šta će se događati sa penzijama? One će biti sve niže. Zašto?

Prvo, veliki je broj nezaposlenih koji ne plaćaju nikakav doprinos za penzije, a sve kasnije se zapošljavaju, a onda plaćaju doprinos na najnižu osnovicu, što značajno smanjuje visinu penzije za ceo radni vek, a ako ima i 40 godina uplaćenog staža, a nema godine života – umanjuje se penzija do 20 odsto.

Tako se daje prioritet godinama života, a ne visini uplaćenog doprinosa što u stvari svodi pravo na penziju samo na godine života pod uslovom da ima 15 godina staža.

Da ne pominjem penzije zemljoradnika. Kad je to osiguranje uvedeno, doprinos je plaćan za sve punoletne građane u poljoprivrednom domaćinstvu, sada samo za nosioca domaćinstva, tako da sada doprinosi uopšte ne mogu da pokriju isplatu penzija zemljoradnika. To znači da se ne gleda celina, nego se odluke donose od slučaja do slučaja.

Sada su svi penzioneri u jednom fondu zato što je to racionalnije – penzije se utvđuju po istom zakonu a umesto četiri fonda, imamo jedan.

Imajući dosadašnji odnos prema starima-penzionerima, meni se čini da će u predstojećim izmenama Ustava izbaciti da je Država garant za isplatu penzija pa će lakše penzije staviti na socijalu.

Uostalom, Ustavni sud se još nije izjasnio šta su penzije: privatna svojina na osnovu uplaćenih doprinosa ili socijala zato što su ljudi stari i bolesni.

Marija Todorović, psiholog
potpredsednica USPS


Zaključke sa sednice socijalno-ekonomskog saveta Udruženja sindikata penzionera Srbije održane 7. 12. 2016. godine u Beogradu možete pročitati u članku: USPS: Problemi privatizacije objekata u vlasništvu PIO fonda u banjama Srbije

Na osnovu ovih zaključaka, Udruženje sindikata penzionera Srbije uputilo je tri svoja zahteva svim nadležnim organima, institucijama i medijima. Njih možete pročitati u članku: Zahtev USPS Vladi Srbije da odustane od privatizacije banja i rehabilitacionih centara

Delovi izlaganja drugih učesnika Okruglog stola: